Džamija – Duhovna oaza

Traženje duhovnosti zauzima jedno posebno mjesto. Da bi ubrzali napredak duša, pobožni hrišćani su se uputili u svoje crkve. Opservativni Jevreji se nalaze na putu prema svojim sinagogama. I koliko je nogu položeno na zemlju koje hodaju ka hramu u potrazi za istim svetim razlogom?

A šta je sa muslimanima?

Zavirite u prošlost

Prisjećajući se ranih perioda mekkanskog života, očigledno je da su novoformirani muslimani imali teškoća da otvoreno uživaju svoju vjeru. Ne samo da su bili brutalno diskriminisani u rukama svoje nevjerne plemenske braće zbog artikulacije Istine, već je njima vladao čitav društveno-politički sistem Arabije zasnovan na idolima.

Kako bi širili poruku islama, bilo je presudno da se izgradi ustanova koja bi mogla odmah djelovati kao ujedinjujuća tačka za sve vjernike i svjetionik mira i poziv za ostatak čovječanstva. Zbog toga, kada je Poslanik alejhi sselam sagradio prvu džamiju, džamiju Quba u Medini, bio je to sigurno monumentalni događaj za malu muslimansku zajednicu. Sada su imali mjesto gdje su mogli pokazati svoje vjerovanje otvoreno i bez straha da će biti kritizirani i napadani.

Poslanik Muhammed alejhi sselam je prepustio svojoj devi da ona, po Božijoj uputi, označi mjesto gdje će biti sagrađena džamija. Tako je počela gradnja džamije u Medini.

Ovaj historijski značajan trenutak obilježio je važnu ulogu koju je ovaj mesdžid imao i koji još uvijek ima. Islam je kroz izgradnju ovih džamija dobio snažnu podršku i poslao poruku glasno i jasno da je ova vjera ovdje da promijeni sudbinu čovječanstva i sve druge sfere života, bilo da je to duhovna, moralna ili socijalna.

Uživajući u suštinskom položaju u srcu muslimanske zajednice, mesdžid zapravo igra vitalnu, višedimenzionalnu ulogu. U istom kontekstu, objašnjavajući duhovnu funkciju džamije, Kurtubi naglašava ključnu svrhu ovog blagoslovljenog objekta, koje Allah Uzvišeni spominje u Kur’anu:

“U džamijama koje se Allahovom voljom podižu i u kojima se spominje Njegovo ime – hvale Njega, ujutro i navečer, ljudi koje kupovina i prodaja ne ometaju da Allaha spominju i koji molitvu obavljaju i milostinju udjeljuju, i koji strepe od Dana u kom će srca i pogledi biti uznemireni, da bi ih Allah lijepom nagradom za djela njihova nagradio i da bi im od dobrote Svoje i više dao. A Allah daje kome hoće, bez računa.” (Surat Al-Nur, 36-38).

U miru i rahatluku

Mesdžid je savršeno mjesto za osvježavanje veze s našim Jedinim, Istinskim Stvoriteljem. Nudi idealno okruženje za olakšavanje naših uznemirenih misli i utočište za one čiji užurbani život jedva dopušta da uživaju u duhovnom zadovoljstvu trenutka.

Klanjati se Gospodaru svih svjetova je počast za muslimane koji smatraju da je važno da se podsjećaju na svoju vjeru u redovnim intervalima pet puta dnevno. Ne samo da ovaj režim unosi lekciju o tačnosti (bilo da se radi o procvatu trgovine ili obećavajućem dogovoru, imam koji vodi namaz ne čeka nikoga), ona takođe uspostavlja predivnu vezu bratstva koja sjedinjuje muslimansku zajednicu. Primjerice, sve vjernike kao jedinstveno tijelo, slavna učenja Posljednjeg Poslanika alejhi sselam potiču braću muslimane da jedni drugima pomažu u vremenima nevolja i raduju se jedni s drugima u trenucima trijumfa ili euforije.

Centri islamskog učenja

Iz dana u dan služeći svojoj osnovnoj funkciji, mesdžid takođe nudi atmosferu za provođenje religijskih studija.

I Buharija i Muslim govore o tri osobe koje su ušle u džamiju Poslanika alejhi sselam. Drugovi su sjedili u krugu oko Poslanika (ﷺ). Jedan od trojice je našao mjesto i sjedio. Drugi je sjedio pozadi. Treći je otišao. Poslanik  a.s. je rekao: “Prva osoba je došla naprijed. Da mu Allah priđe. Drugi je bio stidljiv. Dakle, Allah ga nije želio osramotiti. Treći se okrenuo. Dakle, Allah se okrenuo od njega.”

Arhitektonske ljepote

Međutim, postoji kritična tačka. Tokom svog života, koliko su se muslimani usredotočili na svoj intelektualni i duhovni razvoj, kreativni umjetnik u njima uzeo je svoje inovativne imaginacije kako bi uljepšao i svoje okruženje.

Vidite kulminaciju njihovog genijalnog rada u zamršenom dizajnu kupole, ili dokaz njihovog briljantnog inženjeringa u konstruisanom minaretu. Oni su sada izgubljena bića misterije koja su izmislila i osmislila genijalne projekte ispod slamnatih krovova svojih siromašnih kuća. Želja da se stvore estetski zdrave strukture nije bila ograničena samo na muslimane.

Pogledajte izgradnju atrija i bazilike u hrišćanskim crkvama. Pogledajte izgradnju luk i korpusa u jevrejskim sinagogama. To svjedoče o istovremenom spajanju religije s umjetnošću i arhitekturom.

Osnovna interesna područja za muslimanske arhitekte, na primjer, bila su prije svega kupole i munare gdje su nadmašili svoje kolege. Pionir u naručivanju izgradnje prvih munara na četiri strane Poslankove džamije bio je halifa Omer bin Abdul Aziz u VII stoljeću.

Ispitivanje ovog divnog umjetničkog dijela otkriva uobičajenu praksu prošlosti, gdje je jedinstveni dizajn ovih munara bio umjetnički uklopljen u lokalnu arhitekturu tog vremena.

Štaviše, izgradnja kupola omogućila je balans i proporciju džamije, kao i zapanjujući vizuelni užitak.

Kasnije su razvijene dvanaest rebraste i šesnaest rebraste kupole koje su povećale eleganciju strukture džamije. Druge osobine kao što su hrabra djela kaligrafije, dizajna vitraža i razrađene mreže preko zidova i plafona dodane su veličanstvenoj auri ovog svetog mjesta.

Vjerujem da je duhovni imperativ svih muslimana da njeguju i poštuju sve kuće Allahove kako ih treba poštovati, i našu obavezu da pokušamo oživjeti i ojačati našu vjeru koliko smo u mogućnosti.

Autor: Sumreen Wasiq

Izvor: Islam

Prijevod i obrada: Akos.ba