Istaknuti BošnjaciU Fokusu

Dva detalja iz života Ahmeda Smajlovića: Kongres u Medini i Sarajevski proces

Piše: Mahmut Karalić

 DVA VAŽNA DETALJA IZ ŽIVOTA I RADA PROF. DR. AHMEDA SMAJLOVIĆA

Sretan sam što sam pozvan da prisustvujem ovom značajnom skupu kako bih dao svoj skromni doprinos u rasvjetljavanju lika i djela prof. dr Ahmeda Smajlovića. Posebno me raduje činjenica da će o njegovu liku i djelu govoriti njegovi savremenici, koji su sa njim skupa živjeli i radili. Nadam se da će svaki sudionik ovoga skupa o njemu govoriti krajnje objektivno jer samo ono što je objektivno ima svoju težinu i svoju vrijednost.

Iako je prof. dr. Ahmed Smajlović živio veoma kratko, on je toliko napisao i uradio da nije moguće sve interpretirati na jednom ovakom skupu, ali će to, nadam se, koliko-toliko pružiti objektivnu sliku o ovom istaknutom pregaocu i velikanu islamske misli.

Govoriti o liku, djelu i karakternim osobinama prof. dr. Ah­meda Smajlaovića zahtijeva dosta vremena i prostora. Međutim, imajući u vidu da je organizator predvidio veliki broj učesnika od kojih će svaki na sebi svojstven način kazati o njemu ono šo ga je najviše dojmilo iz njegovog plodonosnog života i rada, nadam se da će biti dovoljno da se bar donekle rasvijetli njegov lik i djelo i predstavi njegove karakterne osobine.

Ja ću se u ovom ovom svom petominutnom obraćanju osvr­nuti samo na dva mala detalja iz njegove bogate biografije kojima sam lično prisustvovao i čiji sam još jedini živi svjedok. Osvrnut ću se na njegovo učešće na Prvom kongresu o islamskoj da’vi i edukaciji daija, održanom u Medini 1976. godine i jednom njego­vom gestu prema porodicama naših intelektualaca koje je komu­nistička vlast u montiranom sudskom procesu osudila 1983. godine. Mislim da ova dva detalja snažno oslikavaju kako njegovu znan­stvenu dimenziju, tako i njegov istinski karakter.

NJEGOVO UČEŠĆE NA PRVOM KONGRESU O  ISLAMSKOJ DA’VI I EDUKACIJI DAIJA

Bio sam redovni student Islamskog univerziteta u El-Medini El-Muneveri u Saudijskoj Arabiji kada je na njemu, čini mi se 1976. godine, organiziran Prvi kongres o islamskoj da’vi i edukaciji daija. Pokrovitelj tog kongresa bio je Islamski univerzitet u Medini.

Bio je to impozantan naučni skup. Na njemu su uzeli učešća svi u to vrijeme najveći islamski alimi i mislioci svijeta, poput šejha Abdul-Aziza b. Baza, šejha Nasirudina el-Albanija, Muhammeda Kutba, Muhammeda el-Gazalija, Ebul-A’laa el-Mevdudija, šejha Hasana en-Nedevija i dr. Kongresom je rukovodio šejh Abdul-Aziz b. Baz rektor Islamskog univerziteta u Medini, koji će kasnije postati vrhovni muftija Saudijske Arabije.

Šejh Abdul-Aziz b. Baz je bio izuzetna ličnost i jedan od naj­većih islamskih moralnih autoriteta svijeta toga vremena. On je bio takva ličnost da nije nikada nikome prešutila na nečemu što je netačno i pogrešno izgovoreno, pa makar se radilo samo o gramatičkoj grešci. O kakvoj se ličnosti radi govori i podatak da je on javno pred svijetom reagirao na gramatičku grešku koju je saudijski kralj Fejsal činio tokom svoga obraćanja. Pred njim su mogli govoriti samo istinski autoriteti i alimi koji su bili sigurni u sebe.

Pored aktivnog učešća prof. dr. Ahmeda Smajlovića u radu kongresnih komisija, jednog dana najaviše da će on i na plenumu uzeti učešća u diskusiji. Kad je došao taj dan, prof. dr. Ahmed Smajlović je, u prepunom amfiteatru Islamskog univerziteta u Medini, u kome su pored učesnika kongresa i uleme bili prisutni i studenti, bez ikakva koncepta, govorio punih 20 minuta. Sve vrijeme dok je on govorio čistim književnim arapskim jezikom šejh Abdul- Aziz b. Baz, koji je sjedio pored njega tiho je uzvikivao: Barekellahu fike ja dr. Ahmed Smajlović, barekellahu fike ja dr. Ahmed Smaj­lović (Allah te blagoslovio, dr. Ahmede Smajloviću).

Svi prisutni su bili oduševljeni. Posebno su njegovim nastupom bili oduševljeni studenti Univerziteta koji su u pismenoj formi tražili od rektora Univerziteta da im prof. dr. Ahmed Smajlović održi nekoliko pre­davanja. Ono što je mene posebno oduševilo je činjenica da je on svojim govorom zasjenio sve prisutne alime i mislioce; poput Ebu A’la el-Mevdudija, Hasana en-Nedevija, Muhammeda Kutba, Muhammeda Gazalija i dr. Studenti su, između njih svih, od rektora Univerziteta tražili isključivo njega da im održi nekoliko predavanja.

Ovo ističem zbog toga ne bi li se Uzvišeni Allah smilovao da shvate i oni koji neće da shvate o kakvom se kapacitetu, alimu i misliocu radilo.

O NJEGOVU ODNOSU PREMA MUSLIMANSKIM INTELEKTUALCIMA OSUĐENIM U MONTIRANOM SUDSKOM PROCESU 1983. GODINE

Kada su uhapšeni a potom i u montiranom sudskom procesu osuđeni muslimanski intelektualci 1983. godine, ja sam bio na dužnosti vjersko-prosvjetnog referenta u Odboru Islamske zajednice Sarajevo. Prof. Ibrahim Džananović je bio njegov presjednik. Jednog dana nas dvojicu pozva prof. dr. Ahmed Smajlović u svoj kabinet i reče nam: „Mustafa Spahić je vaš radnik, a Džemaludin Latić je radnik ovog Starješinsiva. Dok su njih dvojica u zatvoru, vi dajite punu platu Mustafinoj supruzi, a ja ću Džemaludinovoj. Ukoliko vam neko to prigovori, vi se pozovite na mene, ja stojim iza toga.“

I sve vrijeme dok su njih dvojica bili u zatvoru, njihove su­pruge su redovno primale plate kao kad su njih dvojica radili; Mustafina od Odbora Islamske zajednice Sarajevo, a Džemaludinova od Starješinstva Islamske zajednice za BiH, Hrvatsku i Sloveniju.

Pored toga, prof. dr. Ahmed Smajlović je redovno, ilegalno, preko ljudi, slao pomoć i porodicama ostalih osuđenika, uključujući i porodice Omera Behmena, Edhema Bičakčića i Alije Izetbegovića.

Ako se ovome doda i činjenica da on ni po kakvu cijenu, čak ni po cijenu gubljenja položaja nije želio da osudi muslimanske intelektualce, a što je od njega izričito zahtijevao sekretar Repub­ličkog SUP-a Duško Zgonjanin, onda nam postaje jasno o kakvom se karakteru radilo.

Molim Uzvišenoga Allaha da prof. Ahmedu Smajloviću podari milost, oprost i Džennet, a da inicijatore ovoga skupa obilato nagradi, amin.

Zenica: 22. 12. 2008.

Preuzeto iz: ZBORNIK RADOVA FAKULTETA ISLAMSKIH NAUKA U SARAJEVU 13/2009.

Povodom dvadesete godišnjice smrt dr.  Ahmeda Smajlovića (1938.-1988.), jednog od najistaknutijih mislilaca i djelatnika Islamske zajednice u drugoj polovini prošloga stoljeća, Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu u suradnji sa Rijasetom Islamske zajednice u BiH organizirao je 23.12.2008. godine jednodnevni skup na kome su svoja izlaganja podnijeli njegovi bliski prijatelji, suradnici, stadenti, istaknuti domaći intelektualci različtih pogleda i znanstvenih usmjerenja.

Izlaganja podnesena na tome skupu objavljujemo u trinaes­tom broju Zbornika radovakoga u cijelosti posvećujemo profesoru Smajloviću u znak našeg dubokog poštovanja i iskrene zahvalnosti za njegov nemjerljiv doprinos u osnivanju i razvoju Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.

Ovdje objavljujemo ukupno trideset izlaganja. Najprije dono­simo ona izlaganja koja tretiraju Smajlovićev život i njegovu ličnost, slijede potom izlaganja koja problematiziraju i unekoliko vrednuju razlčite aspekte njegova mišljenja i intelektualnoga rada, a Zbornik završavamo izlaganjima koja obuhvataju njegovu veoma razuđenu djelatnost te svestrani angažman u organima i institucijama Islamske zajednice i međunarodnim islamskim tijelima.

Akos.ba

 

 

Povezani članci