Kolumne i intervjui
Dr. el-Karavi: Srednji put je tračak nade za dijalog među muslimanima
Nedavno je u posjeti Islamskoj zajednici BiH boravio dr. Mutlak el-Karavi, pomoćnik zamjenika ministra za vakufe i islamska pitanja Kuvajta i zamjenik predsjednika Upravnog odbora Centra za dijalog – Vesatijja iz Kuvajta. Bila je ovo prilika da se upoznamo o aktivnostima ovog Centra kao i o odnosima Islamske zajednice sa islamskim institucijama u Kuvajtu
Više podataka o centru možete pronać na službenoj stranici http://cdv.ba
PREPOROD: Uvaženi doktore Karavi, ovo je vaša šesta zvanična posjeta Islamskoj zajednici BiH. Šta je njen glavni cilj?
El-Karavi: Na prvom mjestu se zahvaljujem Vama i “Preporodu” na prilici da razgovaramo. Želim Vam uspješan rad, a siguran sam da je ova novina jedan od mostova saradnje između države Kuvajta i Bosne i Hercegovine. Ove zvanične posjete koje su počele prije tri i više godina su izraz naše volje da ostvarimo saradnju između naše dvije države. Bosna i Hercegovina ima jako dobar rejting na Arapskom poluotoku. Ove naše zvanične posjete su izraz naše opredjeljenosti i prijateljskog odnosa prema Bosni i Hercegovini, a sve s ciljem razumijevanja situacije jedne evropske države u kojoj su preko 50% stanovništva muslimani, te našeg ubjeđenja da trebamo biti zajedno. Odnos Kuvajta prema Bosni i Hercegovini ne može se posmatrati samo u ove posljednje tri godine. Njega treba posmatrati kao jedan intenzivan odnos koji se razvija od početka posljednjeg rata ovdje kada je napadnut ovaj narod i njegovog otpora toj nepravdi. Mogu slobodno kazati da je bosanski narod u srcima svih Kuvajćana. Poslije rata su počele dolaziti prve investicije, prvi biznismeni i trgovci su počeli otvarati firme, pronalaziti načine ekonomske saradnje. Posljednjih godina smo svjedoci da se svake godine povećava broj turista iz Kuvajta, tako da ulazimo u jednu novu eru još većeg zbližavanja i upoznavanja naših naroda. Možda su ovo neki od razloga koje sam nabrojao, da tako kažem, međunarodne prirode. Prvo smo pomagali državi Bosni i Hercegovini tokom rata, nakon toga je kuvajtski narod pomagao ekonomskom razvoju kroz ekonomske projekte i investicije, a onda je kuvajtski narod došao u turizam kod naroda BiH, a mi smo iz Ministarstva vakufa to nastojali krunisati tako da na neki način stanemo uz Islamsku zajednicu i pomognemo muslimanima i Islamskoj zajednici u njihovom vjerskom životu.
Strateški plan
PREPOROD: Jeste li zadovoljni odgovorom Islamske zajednice i načinom na koji je primljena vaša ponuda za saradnju?
El-Karavi: Odgovor na ovo pitanje neizbježno vodi do pitanja: “Zbog čega smo mi u Kuvajtu odabrali da u Sarajevu osnujemo Centar za dijalog – Vesatijja?” Razlog treba tražiti u činjenici da su naša braća u Bosni tokom rata stekli veliko iskustvo u borbi protiv neprijatelja. Naučili su šta je strpljivost, snaga i planiranje. Dokazali su šta je hrabrost i odvažnost u pravom značenju te riječi. Drugo, Bošnjaci imaju u sebi jednu snažnu imansku dubinu. Treće, postoji velika potreba za intelektualnim susretima u BiH. I četvrto, Bosna je živo srce cijelog Balkana. Naravno, ono što je važnije od svega ovoga jeste da smo uvidjeli da nas je Islamska zajednica u BiH pretekla u mnogim inicijativama, planovima, nastojanjima, rezultatima, brigom za općim dobrom i islamskim radom. Nadopunjujemo jedni druge. Ponuđeni su nam projekti, planovi, analize i izveštaji. Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, ranije dr. Mustafa Cerić i svi uposlenici Islamske zajednice su u Ministarstvu vakufa Kuvajta, u državnim institucijama i kod običnog naroda Kuvajta prihvaćeni kao istinski radnici za dobro islama i muslimana u BiH.
PREPOROD: Već je prošlo skoro godinu dana otkako je otvoren Centar. Vi ste prošle godine bili ovdje na inauguraciji Centra sa dr. Adilom Fellahom. Kako ocjenjujete start djelovanja ovog Centra?
El-Karavi: Još je rano govoriti o nekoj ocjeni toga jer je ovo prva godina od osnivanja, uhodavanja određenih stvari. Zadovoljni smo s onim što je urađeno u proteklih deset mjeseci. Centar je nastojao da kontinuirano poboljša svoj rad. Organizaciono je postavljen i registriran. Vršena je korespodencija između nas i Centra. Napravljen je strateški plan za ovu godinu, a u toku je prevođenje trideset naših izdanja na bosanski jezik koja će, ako Bog da, uskoro ugledati svjetlo dana. Zadnjih mjeseci je Centar intenzivirao svoje učešće na konferencijama. Ranije je bila jedna grupa koja je dolazila na seminar kod nas u Kuvajt. Dakle, osposobljen je kadar koji to može raditi. Mislim da je u ovoj prvoj godini urađeno mnogo. Postavljeni su zdravi temelji i, ako Bog da, nastavak će biti dobar.
PREPOROD: Osim prevođenja knjiga koje su to još aktivnosti koje možemo očekivati od ovog Centra?
El-Karavi: Osnovne aktivnosti koje imamo jesu seminari putem kojih želimo osposobiti kadar, prije svega imame i druge intelektualce da šire kulturu dijaloga, kulturu srednjeg islamskog puta, umjerenosti, razumijevanja, mira, suživota itd., kako bi ta ideja naišla na prihvatanje od strane drugih ljudi. To je osnovna aktivnost koju Centar inače ima u širenju ideje umjerenog srednjeg islamskog puta. Centar će nastaviti dalje publikovati određena izdanja i knjige, bilo da se radi o prijevodima ili studijama koje afirmiraju ovu ideju. To bi bila druga aktivnost, i treća je organiziranje konferencija, naučnih skupova i susreta na kojima želimo preispitati ova pitanja, utemeljiti ih i postaviti na intelektualni nivo, razgovarati o njima, da to bude susret različitih ljudi, ideja i pristupa, a koji se dotiču islama.
Poštivanje drugačijeg mišljenja
PREPOROD: Znamo da je Kuvajt jedno tradicionalno trgovačko društvo koje je od svog osnutka koristilo tzv “soft power” (mehku moć) u kontekstu dominantnog muslimanskog svijeta. Ovdje se nalazimo u jednom sasvim drugom europskom kontekstu gdje smo svakodnevno izloženi potrebi dijaloga. Šta je ono što Kuvajt može od svog iskustva prenijeti Bosni, a šta je ono čime se može okoristiti iz Bosne u domenu dijaloga?
El-Karavi: Naravno da je korist obično obostrana i taj intelektualni rezultat je stalan proces. Mi se u Centru za dijalog ne vežemo za određeni mezheb, pravac ili ideju niti se vežemo za određenu državu. Kada postavljamo osnovu za ovaj dijalog mi ga postavljamo na humanosti. To je osnova na kojoj mi gradimo dijalog. A onda ostavljamo svakoj sredini da se odredi prema onome što je njena tradicija, mezheb, njen način života. Naprimjer, po pitanju dijaloga, mi se fokusiramo na poštivanje drugog i drugačijeg mišljenja. To poštovanje svaki čovjek na neki način isijava iz sebe shodno svojoj kulturi, odgoju i tradiciji. Neko to svoje poštovanje pokazuje na način da vam dadne poklon, neko vas pozove u goste, neko vas odvede na ručak. Mi poštujemo tradiciju, običaje i red, ali u svom dijalogu pozivamo drugu stranu da, također, poštuje drugačije mišljenje.
PREPOROD: Pošto dolazite iz regiona muslimanskog svijeta koji “vrije” od sukoba i potrebe za dijalogom, dopustite mi da Vas pitam o dijalogu među muslimanima. Sve su češći pozivi na sektaške sukobe? Kako povratiti dijalog između glavnih tokova islama?
El-Karavi: Prvo, odgovornost ljudi, dakle, odgovornih ljudi na svim pozicijama u širenju srednjeg puta je velika. Smatram da mi nemamo apsolutno nikakve alternative u suzbijanju te pošasti sukoba koji su zahvatili muslimanski svijet osim putem srednjeg puta – vesatijje. Zbog toga, događaji koji se zbivaju sada kada bi se uporedili sa događajima koji su se dešavali prije deset godina – to se ne može porediti! Prije deset godina je bilo otvoreno pitanje rata u Iraku, ali apsolutno nije bilo otvoreno pitanje sukoba sunnija i ši’ija. Sada je situacija mnogo opasnija. Svako danas poziva u svoj pravac, ali, hvala Bogu, imamo jedan tračak nade koji se u svom ovom neredu nazire, a to je taj tračak sredine, da se svi nekako okupimo na toj sredini. Da svako odustane od dijela svojih zahtjeva i izrazi spremnost na kompromis. I danas ljudi razgovaraju, ne možemo kazati da ne razgovaraju. Neki to rade vrlo uspješno, vješto, neki to rade vrlo skromno. Ali, opet, s druge strane, ima mnogo ljudi koji kada urade grijeh osjećaju se ponosno i koji su ubijeđeni da je njihovo mišljenje jedino ispravno, a da su sva druga mišljenja greška. Kako da se nosimo s tim? Jedino tako što ćemo protežirati i pomagati civilizacijski dijalog među ljudima. Ima ljudi koji jednostavno napuštaju stolove za kojima se razgovara, dakle, jasno pokazuju da ne žele dijalog.
Razgovarao: mr. Mirnes Kovač
preporod.com
