Dova za zaštitu od kaburskog iskušenja, života i smrti i pojave dedždžala

”Moj Bože! Sačuvaj me od kaburskog azaba, sačuvaj me džehennemske kazne, od iskušenja života i smrti i sačuvaj me iskušenja koje će donijeti pojava Dedždžaala”. (1:393)

Porijeklo hadisa

Prenose ga Buharija u svome ”Sahihu” i Nesai u ”Sunenu” od Ebu Hurejre, radijallahu anhu.

Povod nastanka

Poslanik alejhisselam je govorio svojim drugovima da se nakon namaza mole za četiri stvari:  iskušenja zagrobnog života, iskušenja patnje Džehennema, iskušenja koje dolazi u životu i smrti, te iskušenja zbog pojave  Dedždžala. Kada je držao vaz Alejhisselam je tom prilikom izrekao prednji hadis.

Komentar

Poslanik se često obraćao Allahu Uzvišenom sa dovom. To je činio i radi sebe, svoje porodice ali i radi drugih. Njegove su dove kratke, sadržajne i bogate, lahko se pamte. Evo još nekih: ”Bože moj! Tražim od Tebe zaštitu od brige, žalosti, od slabosti i lijenosti, od straha i škrtosti, da me moj dug ne savlada i da me ljudi ne savladaju.” (Muslim, Ahmed, Tirmizi). ”Bože! Sačuvaj me znanja koje ne koristi, srca koje nije skrušeno i dove koja se odbija.” (Ahmed u ”Musnedu”).

           Predmetni hadis, kako vidimo, govori o iskušenjima kroz koja svaki čovjek prolazi. Ta iskušenja  su neminovnost i nezaobilazan trenutak svih ljudi. Jer, susret sa kaburom je neizbježan, kaburske azabe ili ”neime” (muke ili uživanja) osjetit će svaki čovjek, pa čak i onaj koga ptice raznesu ili u more bude potopljen ili u vatri izgori. Iskušenje života će svako okusiti a iskušenje koje dolazi u trenutku kada se duša odvaja od svog tijela. Po pitanju pojave Dedždžala imamo dva razmišljanja a to su:

           Prvo: Zastupnici ovog shvatanja su uglavnom racionalisti pa oni o Dedždžalu govore kao jednom idejnom ljudskom usmjeravanju koji je usmjeren samo u jednom pravcu, forsirajući jedan pogled na svijet, materijalistički na primjer, a potpuno negiraju duhovnu komponentu.

          Drugo: Zastupnici drugog mišljenja o Dedždžalu govore kao jednoj pojavi u ljudskom suretu. Pojavit će se pred Smak svijeta. Bit će strašan i ljudi će od straha bježati, a mnogi će ga i slijediti.  Imat će jedno oko, na čelu će mu pisati k-f-r. A to će primijetiti samo mumini. U prilog ovog razmišljanju ide i sljedeći hadis kojeg prenosi Utbe ibn Mesud od Ebu Seida, a koji glasi: ”Jednog dana Poslanik je govorio o Dedždžalu. Između ostalog rekao je i ovo: ”Pojavit će se Dedždžal. Ali ulazak u Medinu bit će mu zabranjen. Priključit će mu se neki pustinjski ljudi iz okolice Medine. Pred njega će izaći jedan dobar čovjek ili će biti jedan od najboljih pa će mu reći: ”Tvrdim da si ti Dedždžal o kojem nam  je govorio Poslanik u svome govoru.” A Dedždžal će reći: ”Šta mislite, ako ovoga čovjeka ubijem pa oživim hoćete li i dalje sumnjati u mene?” Prisutni će reći: ”Nećemo”. Zatim će ga ubiti, pa oživjeti, a ovaj će odgovoriti: ”Bogami, danas mi je najjasnije ko si ti.” Ovaj će pokušati da ga ponovo ubije, ali neće moći.” (Buharija, ”Kitabu fiten” br. 27).

        Iz drugih izvora se saznaje da se radi o čovjeku koji će zaista biti ogroman i strašan i da će imati moć sihira, moć kojom će zasjeniti ljudima njihove oči i vidjet će samo ono što im on servira. Tako će biti sve dok se ne pojavi jedan od vjernika koji će stati pred njega i reći mu istinu. Ali prije pojave Dedždžala pojavit će se njegovi prethodnici, koji žele na sličan način varati ljude i pripisivati sebi neku nadnaravnu moć. Njihov cilj nije uputa ljudi na put dobra već lična korist i bolesni um. Bili smo svjedoci pojave izvjesnog Mekkija Turabija koji je boravio u Sarajevu i navodno liječio ljude od svih bolesti. On je to radio tako što samo dodirne rukom oboljelu osobu, tvrdeći da prima jaku energiju od nekakvih malih bića sa pet planeta. Koliko je naše društvo bolesno, najbolje govori podatak da su mu svakodnevno dolazile velike grupe ljudi, neki mediji su pisali da se radi o stotinama hiljada ljudi. Taj iscjeljitelj tvrdio je da liječi ljude besplatno, a kasnije se pokazalo da je ipak iz Sarajeva odnio veliku svotu novca.

Izvor: Povodi nastanka Vjerovjesnikovih hadisa

Autor: Mirsad Mahmutović

Za Akos.ba priredila: Amila D.