Dok građani protestuju zbog skupog života, politički krivci postaju migranti
Izvještaji iz Francuske pokazuju da su proteste pokrenuli problemi u školama i rast životnih troškova. Ipak, dio političara nezadovoljstvo građana predstavlja kao posljedicu migracija i muslimanskog prisustva.
Nedostatak nastavnika, loši uslovi u školama, skupo gorivo i sve teže podmirivanje osnovnih potreba izveli su građane Francuske na ulice. Nakon nasilja i pljački tokom dijela demonstracija, u političkim porukama pojavilo se drugo objašnjenje: odgovornost migranata.
Takvo tumačenje ne odgovara izvještajima o nastanku protestnog pokreta. Associated Press navodi da su srednjoškolci sedmicama protestovali zbog nedovoljno osoblja i lošeg stanja školskih objekata. Potom su im se pridružili sindikat CGT i drugi aktivisti, a zahtjevi su prošireni na životne troškove i javne usluge.
Ista agencija izričito navodi da francuske vlasti i policija nisu pripisale odgovornost migrantima kao grupi.
Ko protestuje, a ko učestvuje u nasilju?
Važno je razlikovati organiziranje demonstracija, mirno učešće i krivična djela počinjena tokom nereda.
Prema AP-u, stotine hiljada ljudi mirno su demonstrirale. Francuske vlasti za dio nasilja optužuju radikalne ljevičarske grupe i osobe koje su iskoristile priliku za pljačku. Stručnjaci pritom upozoravaju da ni jedna takva grupa sama ne objašnjava razmjere događaja.
To ne dokazuje da među učesnicima nije bilo ljudi migrantskog porijekla. Pokazuje, međutim, da tvrdnja kako su „migranti organizovali nemire“ nema potvrdu u navedenim izvještajima. Porijeklo pojedinca ne može zamijeniti dokaz o njegovoj odgovornosti, niti objasniti zahtjeve čitavog protestnog pokreta.
Socijalno nezadovoljstvo kao izborna prilika
Nemiri dolaze uoči francuskih predsjedničkih izbora 2027. godine. Reuters u analizi od 19. oktobra ocjenjuje da kriza politički pogoduje Marine Le Pen i krajnjoj desnici, dok dodatno slabi položaj predsjednika Emmanuela Macrona.
U takvom nadmetanju teme granica, nacionalnog identiteta i sigurnosti postaju sredstvo pridobijanja podrške. Rasprava o tome zašto plate ne prate cijene lako ustupa mjesto pitanju ko navodno ugrožava naciju.
Primjer takvog preusmjeravanja dao je i američki predsjednik Donald Trump. Komentarišući Francusku, nemire je povezao s migracijama i izjavio da će Pariz uskoro postati „muslimanski grad“. U prenesenoj izjavi nije ponudio dokaze za takvo povezivanje.
Nezadovoljstvo se širi i izvan Francuske
Euronews je 19. oktobra izvijestio o demonstracijama u više evropskih zemalja zbog skupog stanovanja, niskih plata, rasta cijena i pritiska na javne službe. Zahtjevi se razlikuju, ali zajednička im je zabrinutost za životni standard.
Svođenje tih problema na migrante ili muslimane zamagljuje njihove konkretne uzroke i političku odgovornost za njihovo rješavanje. Nasilje zahtijeva istragu i individualnu odgovornost. Građanski zahtjevi za dostupnim obrazovanjem, stanovanjem i dostojanstvenim životom zahtijevaju odgovore koji se ne mogu zamijeniti optuživanjem cijelih zajednica.
akos.ba
