Kolumne i intervjuiU Fokusu

Dobrih djela nikad dosta: Humanitarna inicijativa “Tanjir više” na usluzi građanima

U razgovoru za Akos.ba koordinatorica incijative “Tanjir više” Hadidža El-Hadi govori o izazovima sa kojima se susreću, projektima koje su realizirali i koje tek imaju u planu, na koji način funkcionira inicijativa, da li će se u budućnosti proširiti i mimo Kantona Sarajevo i prerasti u organizaciju.

Hadidža živi u Sarajevu i pored mnogobrojnih obaveza odlučila je aktivno učestvovati u projektima Tanjira više. Svoj put u ovoj inicijativi započela je kao volonter (dostavljač potrepština na kućnu adresu), da bi za veoma kratak period napredovala do pozicije koordinatorice.

Odrastajući u ratnom Sarajevu, Hadidža je svjedočila užasu koji je zadesio kako Sarajevo tako i cijelu BiH, zna šta je glad, kako je nemati uslove za normalan život, preživjela je golgotu u logoru zajedno sa svojom majkom i sestrom. Budući da je njena familija rodom iz Srebrenice, muški dio je stradao u genocidu, a ona ni dan-danas nema snage da posjeti Memorijalni centar u Potočarima.

Akos.ba: Za one koji ne znaju, možete li nam ukratko prestaviti inicijativu “Tanjir više”, projekte koje ste uradili, koje imate u planu da uradite, kako u bližoj tako i u daljoj budućnosti i da li ćete se proširiti i mimo Kantona Sarajevo i postati organizacija?

Hadidža El-Hadi: Inicijativa Tanjir više pomaže građanima koji su u različitim potrebama. Tanjir više funkcionira tako što prijavite višak hrane koji ostane ugostiteljskim objektima svaki dan, zatim nakon organiziranih događaja kao što su vjenčanja, konferencijski događaji, rođendani, iftari itd. Pored doniranja hrane mogu se donirati i druga sredstva kao što su garderoba, školski pribor, kozmetika, lijekovi našoj partnerskoj inicijativi “Naše humanitarne korpe”. U proteklom periodu od nekih osam mjeseci isporučili smo 3327 kg hrane na kućne adrese, imamo pedeset donatora i njihov se broj iz dana u dan povećava. Među najistaknutijim donatorima su Pekara Maison Coco, Cafe/Pekara Mrvica, Cafe/Restoran Manolo, Restoran Milkman, Restoran Reuf, Hotel Malak Regency, Hotel Bosnia, Hotel Koncept Residence, Hotel Ibis Styles, Predškolska ustanova Kidsland, Superfood Catering and Restaurant. Realizaciju dosadašnjih projekata omogućilo je Ministarstvo za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okolišta Kantona Sarajevo, a nevladina organizacija “CENER” (Center for Energy, Enviroment and Resources) je potpomogla naš rad. U planu je da se nastavi sa dosadašnjim aktivnostima i cilj je da inicijativa postane udruženje. U planu je da se djelovanje proširi i na druge gradove ukoliko se pokaže zainteresiranost građana.

Akos.ba: U uvodu smo spomenuli kako ste preživjeli rat u Sarajevu, da li je to možda jedan od razloga zbog kojeg ste se odlučili da učestvujete u ovim humanitarnim akcijama ili je u pitanju nešto drugo?

Određeni period sam provela u logoru u kojem sam nekoliko puta bila na ivici smrti, svjedočila sam užasu u opkoljenom Sarajevu i dobro znam šta je glad. Naravno da je to jedan od razloga zbog kojeg sam se odlučila da pomažem ljudima, ali isto tako ovo je prvi put da javno učestvujem u jednom ovakvom projektu, jer Allah u Kur’anu kaže da treba udjeljivati i javno i tajno. Muslimanka treba da doprinese društvu u kojem se nalazi i hidžab i nikab ne trebaju biti prepreka da žene rade i pomažu zajednicu.

Akos.ba: Možete li nam opisati susrete sa ljudima kojima ste nosili potrepštine na kućnu adresu, koliko su ti ljudi zaista u potrebi, da li je istina da pojedini naši sugrađani u 21. stoljeću nemaju osnovne stvari za život?

Hadidža El-Hadi: Susreti sa tim ljudima su jako emotivni, svaki put nakon posjete nekoj porodici osjećam se tužno zbog onoga što vidim. Zaista su neke porodice u velikim iskušenjima, npr. sedmočlana porodica nema nijednog zdravog člana, svi su na neki način bolesni, tu su samohrane majke, žrtve nasilja u porodici, starije i iznemogle osobe.

Akos.ba: Za veoma kratak period ste postali koordinatorica, što znači da su ljudi sa kojima radite prepoznali vaš potencijal. Kakva je atmosfera među volonterima i ljudima koji rade za “Tanjir više”, može li se reći da ste “kao jedna porodica”?

Hadidža El-Hadi: Ne volim da pričam o sebi, ali istina je da sam počela kao volonter-dostavljač da bih vremenom postala koordinatorica preporukom ljudi sa kojima radim. Među nama vlada jedna zaista lijepa i kao što ste rekli “porodična” atmosfera gdje smo po strani ostavili svoja vjerska i politička uvjerenja, a u prvi plan smo stavili univerzalne vrijednosti, suština je u tome da činimo dobro, mislimo dobro i bit će nam dobro. Inače sam po prirodi pozitivna osoba i trudim se na druge prenijeti tu energiju i drago mi je što uspijevam u tome.

Akos.ba: Inicijativu “Tanjir više” krasi multietnička struktura i oni koji prate vaš rad mogu potvrditi da vaša humanost ne poznaje niti naciju niti religijsku pripadnost.  Žena ste koja nosi nikab, kakvi su vaši utisci, kako vas ljudi doživljavaju i da li je nikab prepreka da žena aktivno radi i djeluje u društvu?

Hadidža El-Hadi: Kao što sam već rekla ostavili smo po strani svoja vjerska i politička uvjerenja, smatram da u ovome poslu to ne treba da bude kamen spoticanja jer ljudima koji su u potrebi naša uvjerenja ne predstavljaju ništa, njima je od koristi samo dobro koje uradimo. Nas zaista krasi multietničnost, a najviše me raduje način na koji su me ljudi prihvatili zbog nikaba kojeg nosim. Niti jednom nisam osjetila nelagodu, čak štaviše, ljudi drugih religija me izuzetno poštuju, na što ja uzvratim ljubaznošću i onako kako dolikuje jednoj muslimanci. Pored toga što svaka žena treba da bude uzorna majka i supruga, na određen način treba da bude koristan član društva onoliko koliko je u mogućnosti.

Akos.ba: Šta biste poručili našim čitaocima nakon što ste kroz ovaj posao vidjeli sa čime se sve ljudu susreću?

Hadidža El-Hadi: Željela bih da ljudi budu svjesni u kakvom rahatluku žive budući da sam svjedočila zaista teškim slučajevima. Pozivam sve koji su u mogućnosti da nas podrže u našem daljnjem radu, kako pojedince tako i ugostiteljske i druge objekte. Svakako se trebamo zahvaliti dijaspori koja je prepoznala naš rad i koja nam s vremena na vrijeme pošalje novac od kojih platimo lijekove, kupimo namirnice, nekad platimo kiriju i režije. Zahvaljujem se i našim sugrađanima na povjerenju, kao i portalu Akos.ba što ste izrazili želju da predstavite naše djelovanje javnosti.

Za Akos.ba razgovarao Mirza Pecikoza

Povezani članci