Dobitnik Nobelove nagrade za književnost Handke opet negirao genocid
Obraćajući se danas u Stockholmu, vrijeđao je novinara koji je postavio pitanja o srebreničkom genocidu.
“U posljednjih osam, devet sedmica dobio sam divan pisma od ljudi koji čitaju. Samo jedno anonimno pismo je imalo u sebi toaletni papir. Želio bih reći novinarima koji postavljaju takva pitanja, da više preferiram anonimno pismo sa toaletnim papirom nego vaša prazna i neznalačka pitanja”, rekao je Handke.
Ne boji se, poručio je, najavljenih protesta u Stockholmu.
“Prije četiri godine išao sam u Oslo kako bih primio nagradu Ibsen. I tamo je bilo nekoliko protesta, Nazivali su me fašistom. Zastao sam da bi razgovarao sa demonstrantima ali oni nisu željeli sa mnom”, izjavio je Handke.
Genocid u Srebrenici je negirao i u razgovoru za švedsku televiziju SVT. Handke je rekao da su ljudi koji su ranije živjeli kao “braća” u multireligijskoj Jugoslaviji ovoj situaciji pristupili “relativno”. Dodao je da relativni pristup nije negiranje genocida.
Veliki protest protiv Švedske akademije bit će održan u Stockholmu 10. decembra, kada će dobitnicima biti uručena Nobelova nagrada.
Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, austrijski književnik Peter Handke, osim po svojim književnim dostignućima, u javnosti je poznat i po kontroverznim stavovima o dešavanjima na ovim prostorima, odnosno po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na odbranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haškog optuženika za ratne zločine.
Handke je kontraverzu izazvao početkom 1996. godine nakon objavljivanja djela “Jedno zimsko putovanje ka rijekama Dunavu, Savi, Moravi i Drini ili pravda za Srbiju”. Kako su mediji prenijeli, Handke tvrdi da u tom djelu koristi sofisticiraniji izbor riječi za prikaz događanja nego što se po njemu događalo općenito u medijima.
Britanski “The Guardian” je u aprilu 1999. godine objavio članak “Stand up if you support the Serbs” (“Ustanite ako podržavate Srbe”), u kojem piše o Handkeovim stavovima o dešavanjima u bivšoj Jugoslaviji i ratu u Bosni i Hercegovini.
On je u martu 2004. godine zajedno s kanadskim piscem Robertom Dicksonom potpisao apel koji poziva na odbranu Slobodana Miloševića, a iste godine je bivšeg srbijanskog predsjednika posjetio u zatvoru u Haagu.
Austrijski književnik proglašen je dobitnikom Nobelove nagrade za književnost za 2019. godinu zbog, kako je navedeno u obrazloženju Švedske akademije “jezičke inovativnosti kroz pisanu riječ koja opisuje ljudsku marginalizaciju i unikatnost življenja”.
Akos.ba
