Dijaspora je naš ne iskorišteni diplomatski kapacite

Chicago je još od 1906. godine grad u kojem Bošnjaci organizovano djeluju, a 94. godine kasnije u istom gradu osniva se Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike koji je predvidio i osnivanje organizacije koja će okupiti sve Bošnjake svijeta.

Azema Derviševića njegovi prijatelji opisuju kao heroja u ratu i heroja u miru. U Sarajevo je došao 5. aprila 1992. godine, direktno sa hrvatskog fronta. Slikao se u Sarajevu pod opsadom ispod američke zastave, želeći da jednog dana vidi veliku Ameriku. Želja mu se ostvarila. U Boston dolazi ranjen, na štakama, gdje osniva porodicu, školuje se i pokreće svoju firmu. Postaje aktivni član više bosanskohercegovačkih organizacija u Sjedinjenim Američkim Državama. Odmor provodi aktivno u domovinu radeći na aktivnostima i projektima Kongresa Bošnjaka svijeta čiji je predsjednik.

Krajem jula mjeseca održane su aktivnosti Kongresa Bošnjaka svijeta u Glamoču i Livnu i tim povodom smo razgovarali sa Derviševićem o djelovanju i potencijalima dijaspore.

Bosanskohercegovačka dijaspora, odnosno Bošnjaci imaju popriličan broj organizacija koji rade na jačanju dijaspore i njenim uvezivanjem sa domovinom. Kongres Bošnjaka svijeta je prozašao iz uspješnog rada Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike.

“U maju 2000. godine u Chicagu održana je osnivačka skupština Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Na toj skupštini je donesena odluka da se u bližoj budućnosti po sličnom modelu osnuje Kongres Bošnjaka svijeta. Na Susretima Bošnjaka u Jacksonvilleu 2009. godine je donesena odluka da se krene sa operativnim pripremama za organizovanje Kongresa Bošnjaka svijeta. Tada smo stupili u kontakt sa drugim bošnjačkim organizacijama u regionu i u svijetu. Godinu dana kasnije u Saint Louisu održana je inicijalna skupština Kongresa Bošnjaka svijeta, a 16. jula 2011. godine u Domu mladih Skenderija održana je osnivačka skupština Kongresa Bošnjaka svijeta na kojoj je učestvovalo 85 delegata iz 22 države. Kongres je nevladina, nestranačka i samofinancirajuća organizacija”, pojašnjava Dervišić.

On smatra da ne može ništa zamijeniti efikasnu i funkcionalnu diplomatiju jedne države, ali može umanjuti negativna djelovanaj prema Bosni i Hercegovini.

“Bosanskohercegovačka dijaspora svjesna svoje uloge dopunjava nedostataka diplomatskog kapaciteta i suprotstavlja se antidržavnom djelovanju zvaničnika i organizacija koje su formirane pod njihovim pokroviteljstvom. Nakon dvadeset i više godina postojanja i djelovanja mi smo stekli određena iskustva koja ćemo koristiti u budućem djelovanju. Na žalost svjesni smo da to moramo nastaviti raditi i u bližoj budućnosti. Radimo i nadamo se da Bosna i Hercegovina postane demokratska država čije će institucije raditi u korist njenih građana”, dodaje Dervišić.

U ime Kongresa Dervišić je član upravnog odbora Američke radne grupe za BiH koja zagovara interese Bosne i Hercegovine u SAD-u.  

“Članovi Kongresa Bošnjaka svijeta su dali značajan doprinos formiranju Radne grupe za Bosnu i Hercegovinu. Radna grupa za Bosnu i Hercegovinu ima četiri prioritetna cilja: borba protiv negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca; punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u NATO; punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniju; ustavne reforme koje se moraju desiti da bi Bosna i Hercegovina postala dio tih integracija. Radna grupa je registrovana kao članska organizacija (klasifikacija 501.c.4), predsjednik je Patrick McCarthy, a ostali članovi upravnog odbora su Dijana Pašić, Vildana Bijedić, David Pettigrew, Akif Cogo, Kenan Arnautović i moja malenkost. Član upravnog odbora Kongresa Bošnjaka svijeta Mead Mišić je agent Radne grupe za Bosnu i Hercegovinu. Agent predstavlja kontakt osobu sa državnim organima u SAD-u”, zaključuje Dervišić.