Đemal Memagić, načelnik Općine Olovo: U oskudici smo kada je u pitanju socijalni kapital, što je posljedica trke za obezbjeđivanjem materijalnih dobara

Akos.ba: Gospodine Memagić, Vi ste prvi put za načelnika Olova izabrani 2012. godine.
Možete li nam ukratko pojasniti šta se promjenilo u Olovu u proteklih 12 godina a što nije vidljivo putnicima koji samo prođu magistralom na putu za Sarajevo ili Olovo?

Dolaskom na mandat načelnika, susreo sam se sa problemom veoma lošeg stanja u oblasti budžeta, nedovoljno izgrađene kao i ratom uništene postojeće infrastrukture, veoma lošeg stanja komunalnih usluga, obaveza provođenja imovinskih zakona i obnove ratom uništenih stambenih objekata.

Kao prioritet postavljena je izgradnja infrastrukture, vodovoda, kanalizacije, rasvjete, kako u urbanom dijelu grada, tako i u mjesnim zajednicama. Ove aktivnosti su pratili i radovi na izgradnji i uređenju pješačkih saobraćajnica, popločanjima gradskih ulica, uređenju gradskih parkova, te ulaganje u infrastrukturu prema privrednim subjektima i privrednim zonama. Olovo tako vremenom postaje prepoznatljiva moderno-urbana općina sa mnogo prosperiteta, multietičnosti, otvorenosti za sve građane, što je možda i najbitnije transparentnošću svih mojih poslova.

Ono što smatram najbitnijim, uspjeli smo naše Olovo predstaviti u jednom pozitivnijem smislu, izmijenili smo sliku o Olovu, u svakom sektoru smo imali pozitivna kretanja, od privrede do kulture, sporta, obrazovanja, te zaštite prirodnog i kulturnog naslijeđa. Imajući u vidu sve navedeno, sa zadovoljstvom mogu reći da sam i više nego zadovoljan, no moje djelovanje tu ne prestaje, nego mi daje motivaciju za daljnjom implementacijom projekata koji će svakako doprinijeti snažnoj urbanizaciji grada.

Akos.ba: Olovo spada u grupu općina u brdsko-planinskom dijelu BiH sa tradicionalnom depopulacijom. Kako zadržati ili vratiti ljude u Olovo?

Općina Olovo je u proteklom periodu uradila reformu uprave koja je dovela do efikasnije i funkcionalnije administracije, te time stvorila predispoziciju za razvoj gdje se isplati ulagati i raditi.

Evidentno je da su našoj općini potrebni i obrazovani mladi ljudi koji će postati odgovorni građani i shodno tome na sebe preuzeti odgovornost za brigu o sredini u kojoj žive, te pridonijeti njenom ekonomskom razvoju.

Naš fokus je svakako na razvoju privrede, turizma, otvaranju novih privrednih pogona i ulaganju stranog kapitala. U poređenju sa drugima, no, sa konstantnim inputom da može bolje i da kontinuirano treba da se radi na proširenju kapaciteta, na zapošljavanju novih radnika, što samo po sebi znači konstantan napredak Općine.

Akos.ba: Pored rijeka, šuma turizam je ogroman potencijal Olova u kontekstu savremenih    trendova u putovanjima i aktivnom odmoru. Kako je Olovo preteklo mnoge veće gradove po turističkom prometu?

Općina Olovo se razvijala kao industrijski grad prije svega na bazi razvoja drvno-prerađivačke i tekstilne indsutrije. Okosnicu sadašnjeg i budućeg razvoja čine upravo termalni kapaciteti koji su najznačajniji resurs za razvoj turističke i zdravstvene ponude. Osim izrazito bogatog prirodnog i kulturnog naslijeđa, ključni potencijal i generator razvoja turizma na području Olova svakako su lječilište „Aquaterm“ i sportsko-rekreativni centar Ajdinovići.

Prema informacijama Federalnog zavoda za statistiku, Općina Olovo je među prvima po broju noćenja u 2023. godini, te je tako uz sve svoje turističke kapacitete dosegla zavidan nivo posjećenosti koji će siguran sam i u narednoj godini rasti.

Shodno navedenom, nastojimo doprinijeti razvoju turističkih i ekonomskih potencijala Općine i stvoriti temelj za izgradnju velikog hotelskog kompleksa te unaprijediti turističku destinaciju ”Zeleni vir” s ciljem postizanja prepoznatljivog turističkog odredišta za mnoge turiste.

Akos.ba: Saobraćaj je jedan od limita razvoja Olova. Možemo li očekivati značajnija ulaganja u M18 i puteve prema drugim općinama u ZDK i TK?

Iako ovaj put nije u nadležnosti Općine Olovo, u proteklom periodu realizovana su višemilionska ulaganja magistralnog puta M18, u dijelu Olovo-Semizovac, poddionica Čevljanovići, kao i putni pravac Olovo-Kladanj, poddionica Karaula, što je svakako poboljšalo putnu komunikaciju i pozitivno uticalo na našu Općinu kao tranzitnu poziciju, zbog čega sam jako zadovoljan. Također, kroz zajedničku saradnju rekonstruisana je i dionica regionalnog puta Olovo-Sokolac. Imajući u vidu i nastavak dobre saradnje sa Vladom ZDK, svakako očekujem još veća ulaganja u putnu infrastrukturu.

Akos.ba: S obzirom na vaše godine i poslovni uspjeh kroz kompaniju ALMA-RAS pitamo se odakle crpite motivaciju i energiju za rad?

Kako živimo u vremenu i društvu koje je izloženo mnogim neprijatnostima i izazovima tranzicionog doba, niko nije izuzetak kada je osjećanje oskudice u pitanju. Ovdje ne mislim na materijalno oskudijevanje, već na oskudicu kada su u pitanju socijalni kapital, međuljudski odnosi, vrijednosti kojima se rukovodimo, i psihološka, dakle, lična oskudica koja je često posljedica trke za obezbjeđivanjem materijalnih dobara. Stoga, nastojim kroz porodicu, dobre ljude, saradnike, zdravu ishranu, harmonična druženja, putovanja, planinarenje i slične aktivnosti napraviti otpor svim negativnim pojavama savremenog društva. Smatram da je najbitnije spoznati sebe, svoje mogućnosti i na personalnom nivou razumjeti šta je to što vas pokreće.

Akos.ba