Davanje “mita” Bogu
U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog. Želja nam je da kroz ovaj tekst osvijestimo i afirmišemo temu pravilnog odnosa poslodavac-radnik i ispravno stečene (halal) imovine. Istakli smo jedan segment koji je prisutan, a koji ima negativan odjek u našem društvu.
Ovakav pristup nije vezan samo za muslimane, već i za one koji se pripisuju kršćanskoj religiji, a upravo smo tu i čuli za ovu konstrukciju: davanja “mita” Bogu, odnosno stav da se Boga ne može podmititi. Riječ je o više skupina ljudi. S jedne strane određeni tajkuni, bogataši koji dođu do novca na ilegalan način doniraju dio svog novca za džamiju i slične potrebe ili crkvu i crkvene potrebe. S druge pak strane postoji i ljudi koji se legalno obogate, ali se nepravedno odnose prema svojim radnicima.
Ovaj koncept rada i života sličan je primjeru kada bi osoba koja ne klanja farz-namaz klanja nafila namaz. Allah, dž.š., ne prima nafile dok čovjek ne izvršava farz namaz. Oni misle da se mogu “oprati” s time što će dati stipendije studentima i smatraju to velikim djelo (jer ne može svako da kontinuirano izdvaja toliku količinu novca za studente), ili da se “operu” tako što udjele novac za izgradnju džamije, što je također veliko djelo kod Uzvišenog Allaha. Međutim, kod Allaha je mnogo veće djelo da čovjek ispuni obavezne – farz radnje, kao što je isplata radnika na vrijeme sa dostojanstvenom platom, kao i to da ne zastrašuju radnike da će dobiti otkaz ako ne budu radili prekovremeno ili ako ne budu radili subotom ili nedjeljom.
U upotrebi je fraza: “ako nećeš raditi, ima ko hoće“ ili “ima ih što čekaju tvoje mjesto“, da ti nepravednici znaju koliko su te riječi teške kod Uzvišenog Allaha, isplatili bi svakog svog radnika mnogo više od onoga što je potrebno za život u BiH i molili na koljenima da im radnici oproste njihovu nepravdu.
Pored toga, postoje i neki drugi ilegalni načini sticanja bogatstva. Riječ je o dilerima različitih vrsta narkotika (trave, marihuane, droga i ostalog) koji se bogate ponajviše na omladini koju revnosno vrebaju za svoje nečasne radnje. Među njima ima i ovakvih što smo maločas opisali, koji žele biti čisti kod Boga, žele da Ga podmite, a ima naravno i onih koje Bog nikako ne zanima. Ljudi koji uništavaju živote, koji bivaju uzrokom da neko umre (kao da su čitav svijet poubijali) misle da rade dobro djelo tako što ciljano prodaju narkotike kako bi iz tih para financirali džamiju. crkvu ili humanitarne organizacije.
Ovaj tekst koji je napisan iz islamskog aspekta upućen je svima, i muslimanima i nemuslimanima. Ako ti je Bog podario bogatstvo, pa možeš sebi i svojoj djeci priuštiti ono što mnogi ne mogu i ogroman novac ti stoji na računu ili si sebi kupio nekoliko stanova, automobila, novih dionica, budi pošten i pravedan pa isplati tog svog radnika sa normalnom plaćom. Ako misliš da sa automobilom od 100.000 KM ćeš pobrati simpatije kod većine ljudi, varaš se, biti ćeš drag i Bogu i narodu ako se pošteno ophodiš prema svojim radnicima. Normalne plate koje bi se trebale obezbjediti radnicima znači održavanje života na ovim prostorima. Redovna i pristupačna plata znači da ljudi neće odlaziti u druge države i tamo obavljati trećerazredne poslove. Koliko dobra i koliko veliku nagradu u ovim vremenima i na ovim prostorima može samo da zaradi bogata osoba koja afirmiše rad, naše proizvode i cijeni svog radnika. Također i radnici se moraju odnositi korektno prema svom poslu. Možda ovaj tekst ne dođe do ljudi sa ovakvim osobinama, ali neka bude opomena za one koji pročitaju pa se nekad u životu obogate.
Allah, dž.š., je savršeni Tvorac svega, Njega se ne može prevariti, Njega se ne može podmititi. Spustio je sa nebesa naputke kako živjeti, poslao Poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, da to dostavi ljudima i da im to praktično prikaže i protumači, a ovakvi postupci su u suprotnosti sa ovim naputcima.
Za Akos.ba piše: Vedad Mustedangić
