Dan sjećanja na žrtve holokausta: Izložba “Wannsee konferencija – Konačno rješenje jevrejskog pitanja”

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta u Sarajevu je otvorena izložba “Wannsee konferencija – Konačno rješenje jevrejskog pitanja”, autora Elija Taubera, javlja Anadolu Agency (AA).

Izložba se realizuje u saradnji sa Muzejom Sarajeva, a nedavno je bila otvorena i u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu.

Cilj izložbe je pokazati da se holokaust nije desio samo u koncentracionim logorima Jasenovac i Auschwitz, već da je postepeno, donošenjem zakona i oduzimanjem ljudskih prava, u nekom trenutku postalo normalno odvesti Jevreja u koncentracioni logor.

“Sutra je 27. januar, dan kada obilježavamo pomen na žrtve holokausta. To je dan kada su sovjetske trupe oslobodile Auschwitz. Već deset ili 12 godina postavljam izložbu na neku temu o holokaustu. Ove godine se navršilo 80 godina od konferencije u Wannseeu kraj Berlina gdje su se sastali određeni oficiri njemačkog Wehrmachta da odluče o sudbini jevreja Evrope. Tada je za samo 90 minuta donesena odluka da se ubije 11 miliona Jevreja zato je to poznato kao ‘konačno rješenje jevrejskog pitanja’. To je jedinstven događaj u svijetu u nekim ratovima da su se dogovorili ljudi kako da unište jedan narod”, pojasnio je Tauber.

Smatra da je značajno da u tome nisu u potpunosti uspjeli.

“Moje viđenje je da o tome treba da govorimo. Bitno je da smo i mi u BiH bili zahvaćeni tim ‘konačnim rješenjem jevrejskog pitanja’ i to na dva načina. Prvo, naše žene i djeca iz Sarajeva su bili u logoru Loborgrad u Hrvatskoj, njih je tamo bilo oko 4.000. Svi su odvedeni u Auschwitz”, podsjetio je Tauber.

Govoreći o danas otvorenoj izložbi, kazao je da izložba pokušava na jednom malom prostoru da pokaže kako su živjeli Jevreji prije Drugog svjetskog rata.

“Šta se sa njima desilo kada je počeo Drugi svjetski rat, kako su doneseni razni zakoni za njihovo obespravljenje sjedne s jedne strane, a druge kako je uspostavljanjem nezavisne države Hrvatske došlo do razrušenja određenih jevrejskih objekata, bombardovanja sinagoga, rušenja i pljačkanja”, rekao je Tauber.

Podsjetio je i da su neki uspjeli da prežive zahvaljujući svojim prijateljima i komšijama.

“Zato govorimo o spašavanju Jevreja kao sastavnom dijelu holokausta. Govorimo o pozitivnoj strani, dobrim ljudima u vremenu zla. Oni su istaknuti, posebno slučaj koji uvijek ističemo, a to je Zejneba Hardaga, prva žena muslimanka na svijetu koja je dobila medalju ‘Pravednika’. Tako je preživjela i moja porodica, zahvaljujući Zejnebi ali i nekim drugim”, dodao je Tauber.

Program obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta nastavlja se i sutra. Između ostalog, bit će položeno cvijeće na Starom jevrejskom groblju Borak, a bit će upriličena i komemorativna akademija, koja će zbog pandemije biti održana online.

Dan sjećanja na žrtve Holokausta je dan kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima stradale tokom Drugog svjetskog rata.

U novembru 2005. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) jednoglasno je usvojila Rezoluciju kojom se 27. januar obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust.

Tog datuma 1945. godine sovjetske trupe oslobodile su zloglasni logor Auschwitz. Punih 60 godina radilo se na otkrivanju historijskih, kulturnih, psiholoških, civilizacijskih uzroka koji su omogućili pogrom Jevreja, ali i na pronalaženju odgovarajućeg lijeka da se to više nikada i nikome ne desi.

Auschwitz je bio najveći koncentracioni logor koji je osnovala nacistička Njemačka. Kroz ovaj logor je prošlo 1.300.000 ljudi iz Evrope, od kojih je 1.100.000 ubijeno. Oko 900.000 odmah je nakon dolaska ubijeno u gasnim komorama, strijeljano ili izgladnjivano do smrti, zbog čega je Auschwitz nazvan najzloglasnijim logorom smrti.

Akos.ba