Da li jedete da biste živjeli ili živite da biste jeli?

Mnogi faktori utiču na način ishrane: dob, spol, genetske predispozicije, životni stil, zanimanje, uticaj porodice, kulturološki uticaji. Koristimo hranu da pokažemo određeni imidž, pokrenemo veze, iskažemo prijateljstvo, pokažemo kreativnost i potisnemo osjećaje. Borimo se s nervozom uzimanjem ili neuzimanjem jela, nagradimo sebe za dobre ocjene ili dobro odrađen posao, ali u težim slučajevima se i kažnjavamo uskraćujući sebi dobrobiti i uživanje u hrani.

Navike u ishrani počinju rano u djetinjstvu, a mijenjaju se u interakciji sa roditeljima, prijateljima i kolegama. Dalja iskustva sa različitim ljudima, mjestima i situacijama često nam pomažu da mijenjamo navike. Okus i druge senzorne osobine, kao što je tekstura, su najvažnije stvari koje utiču na naš izbor hrane, a poslije toga dolaze cijena i ubjeđenje. Iako ono što jedemo uveliko otkriva ono ko smo, izgleda da je težnja za slatkim, slanim i visoko-masnim namirnicama univerzalna.

Jedan od faktora koji utiču na uzimanje hrane je starost. Mala djeca više vole slatke i poznate namirnice, a bebe i dojenčad uglavnom vole probavati nove stvari. Eksperimenti su pokazali da osobe koje su u djetinjstvu bile izložene velikom broju okusa više prihvataju iste kasnije u životu. Dok predškolarci obično prolaze kroz fazu kada ne žele probati ništa novo (neophobia), školarci prihvataju veću lapezu namirnica, dok su tinejdžeri pod jakim uticajem svojih drugova.

Ako se vratite i proanalizirate hranu koju ste uzimali u toku života vidjećete da se sve svodi na par osnovnih namirnica. U toku odrastanja, dok ne dođemo u odraslo doba, formiramo bazu namirnica koje preferiramo u ishrani.
Kao i u drugim asprektima ponašanja, izbor hrane je pod uticajem urođenih fakora (biološki) i okolišnih faktora i nije uvijek lako odvojiti jedne od drugih.

Pripremila: dr. Safija Softić-Namas
Akos.ba i Dobrekalorije.ba