Da li je tržište nafte u BiH van kontrole države?
Posljednjih mjesec dana u javnosti je mnogo pažnje posvećeno pitanju primjene novog Zakona o akcizama, čija je naplata krenula od 01.02.2018. godine. Građani su sa pravom bili zabrinuti, jer je novi zakon donio i nova poskupljenja. Pored goriva, kojeg sada plaćamo i do 10 KM više po rezervoaru, dodatno je poskupio prevoz, duhan i duhanski proizvodi, ali mnogi osnovni životni proizvodi. Glavna poskupljenja se očekuju dolaskom nove poljoprivredne sezone, kada će i poljoprivrednici biti prinuđeni povećati cijene svojih proizvoda.
Ipak, sa druge strane, uvođenje novih akciza, iskoristili su u znatnoj mjeri i sami distributeri nafte, koji su povećali maloprodajne cijene mnogo više, nego što je to bilo predviđeno novim akcizama.
Iako smatram da do uvođenja novih akciza nije ni trebalo doći, jer kao država godišnje prikupimo, samo po tom osnovu, oko 1,4 milijarde KM, koje oko 90% usmjeravamo nenamjenski u budžet, a samo mali dio direktno za cestogradnju, ipak posljednja povećanja su pokazala jednu drugu tendenciju na tržištu, a to su cjenovni dogovori distributera, za koji možemo iskazati sumnju da imaju elemente kartelskih dogovora.
Na tržištu BiH, važi slobodno formiranje cijena goriva, tj. država je deregulacijom omogućila da distributeri mogu jedan drugom konkurisati bez uplitanja države. Sa druge strane, ova situacija je možda i zloupotrebljena, tako da su “dogovorima”, distributeri sami “regulisali” ponovno tržište. Rezultat takve politike jeste da u jednim gradovima imate cijenu nešto više od 1.90 KM po litri goriva, a negdje imamo cijene i od 2.26 KM po litri! Kako je moguće da razlika u cijeni između gradova bude i preko 0.30 KM?!
Građani se sa pravom ljute kada kažu da imamo iste cijene goriva kao i prije nekoliko godina kada je barel nafte bio skuplji za čak 100$! Sa ekonomske strane, dijelom se može ova pojava objasniti da tržište slabo ili nikako ne reaguje na cjenovna smanjenja. Međutim, daleko više brine činjenica da imamo dodatno povećanje cijene, koje nije uzrokovano većom cijenom nafte na svjetskom tržištu.
Šta je rješenje u ovoj situaciji?
Očito da je tržište stavljeno van kontrole države i da je regulisano od strane pojedinicama, koji u uređenju kakvom imamo, ostvaruju dodatne zarade, na štetu građana. Država treba napokon krenuti da radi svoj posao, da preuzme poluge regulacije u svoje ruke, ograniči marže na prihvatljivi nivo, te na taj način pokaže da zna brinuti o svojim građinama.
Tekst pripremio: mr.sc. Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar.
Komentare i analize možete pratiti i na društvenim mrežama:
FACEBOOK: https://www.facebook.com/hadzicfaruk
TWITTER: https://twitter.com/faruk_hadzic
LINKEDIN: https://www.linkedin.com/in/hadzicfaruk
AKTA.BA
