Cordoba je imala javnu rasvjetu 700 godina prije Pariza i Londona
U vrijeme Abderrahmana II (9. st.) andaluzijski grad je bio prvi grad na svijetu koji je imao pločnike i javnu rasvjetu
Niko nije mogao zamisliti da će iz logora koji je osnovao rimski vojnik Klaudije Marcel (169. pr.n,e.) nastati jedan od najvažnijih gradova, kako Rimskog Carstva – bio je to glavni grad Baetike – tako i kasnijeg arapskog sjaja. Osvojio ga je Leovigild 572. godine, postao je dijelom Vizigotskog kraljevstva, ali je ta vlast bila prolazna i 711. godine grad je pao u ruke muslimana, koji su tu uspostavili svoju prijestolnicu.
Slava koju je tada stekla Cordoba nešto je na čemu su joj mogli zavidjeti Pariz ili London čak u 19. stoljeću. Tako je 785. godine Abderrahman I., samoproglašeni nezavisni emir, naredio izgradnju džamije. Velika demografska ekspanzija, zajedno s briljantnim naučnicima, značila je da je u vrijeme Abderrahmana II (9. stoljeće) Cordoba bila prvi grad na svijetu koji je imao pločnike i javnu rasvjetu.
Stotinu godina kasnije, njegov nasljednik Abderrahman III preuzeo je dužnost halife i nastavio veliki urbani razvoj, Cordoba je prozvana Svjetlom Zapada, Biserom svijeta, Emporijem znanosti ili Dvorom halifa. Dok su u kršćanskim kraljevstvima samo redovnici i neki kraljevi znali čitati i pisati, u muslimanskoj Cordobi stopa pismenosti bila je gotovo potpuna.(stav.ba)
akos.ba
