Stvari koje podrazumjevamo u svakodnevnici a njihovo porijeklo možda ne znaju: Kahva
Oko 1.600.000.000 šolja kahve se konzumira svaki dan širom svijeta. Milijarde ljudi je koriste kao dio svoje dnevne rutine. A opet, vrlo malo ljudi zna za muslimansko porijeklo ovog sveprisutnog pića.
Prema historijskim podacima, u 1400. godini, kafa je postala vrlo popularno piće u Jemenu, na južnom Arapskom poluotoku. Legenda kaže da je pastir (neki kažu u Jemenu, neki kažu u Etiopiji) primjetio da bi mu koza postala vrlo energična i nervozna kada bi jela zrna sa određenog stabla. On je skupio hrabrost da i sam proba to zrno, te primjetio da mu je dalo poticaj energije. Vremenom, razvijena je tradicija prženja zrna kahve i na koncu, rođena je kahva.
Bez obzira na to da li se priča o pastiru stvarno dogodila, kahva je pronašla put od visoravni Jemena do ostatka Otomanskog carstva u 15. stoljeću.
Objekti specijalizirani za novo piće su počeli da niču u svim većim gradovima u muslimanskom svijetu: Kairo, Istanbul, Damask i Bagdad. Iz muslimanskog svijeta, piće je pronašlo svoj put u Evropu kroz veliki trgovački grad Veneciju.
Iako je u početku osuđeno kao “muslimansko piće” od strane katoličke vlasti, kahva je postala dio europske kulture. Kahvane 1600-ih godina su bile mjesta u kojima bi se filozofi sastajali i razgovarali o pitanjima kao što su prava čovjeka, uloga vlade i demokratija.Ovi razgovori uz kahvu su izrodili ono što je postalo prosvjetiteljstvo, jedan od najjačih intelektualnih pokreta modernog svijeta.
Algebra
Iako mnogi učenici srednjih škola koji se bore sa matematikom možda se cijene važnost algebre, to je jedan od najvažnijih doprinosa muslimanskog Zlatnog doba modernom svijetu. Razvijena je od strane velikog naučnika i matematičara, Muhammad ibn Musa al-Khawarizmi, koji je živio 780-850 u Perziji i Iraku.
U svojoj monumentalnoj knjizi, Al-Kitab al-Mukhtasar fī Hisab al-Jabr wa-l-Muqabala, on je naveo osnovne principe algebarskih jednačina. Samo ime ove knjige sadrži riječ “Al-Jabr”, što znači “završetak”, a iz ove riječi je izvedena riječ algebra. U knjizi, al-Khawarizmi objašnjava kako koristiti algebarske jednačine sa nepoznatim varijablama da bismo riješili stvarne probleme, kao što su obračun zekata i podjela nasljedstva.
Jedinstveni aspekt njegovog obrazloženja za razvoj algebre je želja da se proračuni koje nalaže islamski zakon lakše obave u svijetu bez kalkulatora i kompjutera.
Knjige Al-Khawarizimija su prevedene na latinski u Europi 1100. godine, gdje je bio poznat kao Algoritmi (algoritam je riječ koja se zasniva na njegovom imenu i njegovim matematičkim radovima).
Bez njegovog rada u razvoju algebre, moderne praktične primjene matematike, kao što su inženjering, ne bi bile moguće. Njegovi radovi su korišteni kao udžbenici matematike u evropskim univerzitetima stotinama godina nakon njegove smrti.
Univerziteti sa diplomama
Govoreći o univerzitetima, oni su također izum koji je omogućio muslimanski svijet. Rano u islamskoj historiji, džamije su se pretvarale i u škole. Imami bi učili grupe učenika o islamskih naukama kao što su Kur’an, fikh (sudska praksa) i hadis. Pošto je muslimanski svijet rastao, bile su potrebne formalne institucije, poznate kao medrese, koje su bile posvećene edukaciji studenata.
Prva formalna medresa je al-Karaouine, osnovana 859. od strane Fatime al-Fihri u Fesu, Maroko.Njena škola je privukla neke od vodećih učenjaka Sjeverne Afrike.
U Al-Karaouine, studente su učili nastavnici dugi niz godina o različitim temama sekularnih i religijskih nauka. Na kraju programa, ako su nastavnici smatrali da su njihovi učenici kvalifikovani, oni bi im dali potvrdu poznatu kao ijaza, koja priznaje da je učenik razumio materijal i da je sada kvalifikovan da širi to znanje drugim studentima.
Ove prve obrazovne ustanove sa izdavanjem diploma su se brzo proširile širom muslimanskog svijeta. Al-Azhar je osnovan u Kairu 970., a u 1000., Seldžuci su osnovali na desetine medresa širom Bliskog istoka. Koncept instituta koji daju certifikate o završenim stupnjevima se proširio u Evropu kroz muslimansku Španiju, gdje su evropski studenti putovali na studije.
Univerzitet u Bolonji u Italiji i Oxford u Engleskoj su osnovani u 11. i 12. stoljeća i nastavili su muslimansku tradiciju davanja diploma za studente koji su ih zaslužili, te ih koristili da bi prosudili kvalifikaciju osobe u određenoj temi.
Kamere
Teško je zamisliti svijet bez fotografije. Kompanije koje vrijede milijarde dolara, od Instagrama do Canona, se zasnivaju na ideji hvatanja svjetlosti iz scene, stvarajući sliku od nje i reprodukciji te slike. Ali to bi bilo nemoguće bez pionirskog rada muslimanskog naučnika 11. stoljeća, Ibn al-Haytham, koji je razvio oblasti optike i opisao rad prve kamere.
Radeći u carskom gradu Kairu u ranim 1000., Ibn al-Haytham je bio jedan od najvećih naučnika svih vremena. Za regulaciju naučnih dostignuća, razvio je naučni metod, osnovni proces na koji se svode sva naučna istraživanja. Kada je zatvoren u kućni pritvor za vrijeme fatimidskog vladara al-Hakima, imao je vremena i sposobnost da uči kako svjetlo djeluje.
Otkrića Ibn al-Haythama koja su povezana sa kamerama, projektovanjem i snimanjem slika su dovela do modernog razvoja kamere i bazirana su na istim konceptima. Bez njegovih istraživanja o svjetlosti, moderni mehanizmi unutar kamere možda ne bi ni postojali.
Izvor: islamstory.com
Za Akos.ba preveo: Jasmin Mujakić
