Buduće hadžije obilaze pećinu Hira – mjesto početka objave Kur’ana
– S Brda svjetlosti vjernici imaju priliku uživati i u prelijepom pogledu na grad Mekku, odnosno na Kabu, prema kojoj se tokom molitve okreću svi muslimani svijeta Vjernici iz svih dijelova svijeta nekoliko dana do jednog od najvećih praznika muslimana Kurban-bajrama okupljaju se na najsvetijim mjestima za muslimane, kako bi obavili petu islamsku dužnost – hadž, javlja Anadolu Agency (AA).
Nakon posjete gradu Medini, veliki broj vjernika među kojima i oni iz zemalja Balkana stigli su u Mekku, gdje će obaviti petu islamsku dužnost, hodočašće svetog hrama Kabe, hadž.
Pored obreda koji su sastavni dio pete islamske dužnosti i koji su obavezni kako bi hadž bio ispravan, muslimani iz svih dijelova svijeta posjećuju i pećinu Hira, u kojoj je Muhammedu a.s. preko meleka Džibrila započela objava Kur’ana.
Zbog visokih temperatura vjernici prije izlaska sunca kreću prema brdu Džebeli Nur (brdo svjetlosti), koje se nalazi oko šest kilometara sjeveroistočno od Mekke, na visini od 621 metar. Pećina Hira nalazi se oko 20 metara niže od samog vrha ovog brda. Nakon putovanja uz strmo brdo, koje traje oko sat vremena, vjernici na samom vrhu brda obavljaju jutarnju molitvu, klanjaju sabah-namaz.
S Brda svjetlosti vjernici imaju priliku uživati i u prelijepom pogledu na grad Mekku, odnosno na Kabu, prema kojoj se tokom molitve okreću svi muslimani svijeta. Nakon zajedničke molitve spuštaju se do pećine Hira, gdje se također mole. Posjeta pećini Hira ukupno traje oko tri sata.
Ono što je moguće primijetiti prilikom polaska prema vrhu Brda svjetlosti jesu i upute pored samog puta koje su postavile saudijske vlasti. Radi se o upozorenjima koja su pisana na arapskom, engleskom, turskom i urdu jeziku, a koja se tiču pećine Hira. Naime, navodi se kako posjeta pećini Hira ne predstavlja jedan od sastavnih dijelova obreda hadža, te da je zbog toga okretati se prema pećini tokom obavljanja molitve pogrešno. O posjeti pećini hadžije se informišu i kroz različite brošure.
Poslanik Muhammed a.s. uobičavao je osamljivanje na brdu u pećini Hira, gdje ga je u jednom takvom osamljivanju, 610. godine u mjesecu ramazanu posjetio je melek Džibril koji mu je tada prenio prve Božije riječi, odnosno prvih pet ajeta sure Alek: “Čitaj, u ime Gospodara tvoga koji stvara. Stvara čovjeka od ugruška. Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj, koji poučava peru, koji čovjeka poučava onome što ne zna.”
To su bile prve kur’anske riječi i tim događajem počela je objava Kur’ana.
Akos.ba
