Bošnjakinja hafiza Fatima bila je majka i muhaffiza šejha Muhammeda Zahida, imama i hatiba Poslanikove džamije
Listajući biografije imama, hatiba i muderrisa Poslanikove, s.a.v.s., džamije u Medini s kraja 18. do početka 20. stoljeća, pouzdano se može utvrditi da nekolicina njih, ili vode porijeklo iz Bosne, ili su im učitelji bili Bošnjaci, ili su bili u rodbinsko-tazbinskim vezama s Bošnjacima, o kojima se, nažalost, kod nas još ne zna, gotovo, ništa. Iako se većina njihovih potomaka potpuno asimilirala u današnje saudijsko društvo, za razliku od nas Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, svi oni s koljena na koljeno pamte imena i komplikovane rodbinsko-tazbinske veze svojih predaka od dolaska u Medinu pa sve do danas.
Pozivajući se na Monografiju imama i hatiba Poslanikove džamije u saudijskom periodu, koja je prije dvije godine štampana u Rijadu – ekskuzivno za čitaoce Preporoda – donosimo zanimljivu biografiju šejha Muhammeda Zahida, sina Omera Zahida i Bosanke sejjide hafize Fatime.
Šejh Muhammed Zahid (1859.-1930.)
Muhammed Zahid ibn Omer ibn Zahid ibn Ismail ibn Idris ibn Muhammed ibn Abdullah Zahid rođen je u Medini Munevveri 1275/1859. godine u uglednoj alimskoj porodici. Njegov otac Omer Zahid bio je imam, hatib i muderris u Poslanikovoj, s.a.v.s., džamiji sve do smrti 1318/1900. godine. Iako se u šejh Muhammedovoj biografiji navodi da je još kao dijete naučio cijeli Kur’an napamet pred šejhom Nemlom, treba napomenuti su njegove stvarne muhaffize, zapravo, bile majka mu Bosanka sejjida hafiza Fatima i nana mu sejjida hafiza Mejmuna (wa kānat turāğiʻuhū lehū wālidatuhū al-ḥāfiẓa as-sayyida Fāṭima al-Bosnawiyya wa ğaddatuhū Maymūna al-Ḫaṭīb min ašhar buyūt al-ʻilm fī Dimašq). Pored oca, u Poslanikovoj džamiji učitelji su mu bili: očev polubrat po majci Jahja Defterdar (čiji je daleki predak Hasan-paša Defterdar Kanabak, također bio Bošnjak), šejh Abdulkadir Tarabulusi, šejh Omer Berri, šejh Abduldželil Berada, šejh Hasan Skopljak (porijeklom iz Uskoplja, tj. Gornjeg Vakufa, a ne iz Skoplja u Jugoslaviji, kako u svome leksikonu al-Aʻlām navodi Hajruddin Zirikli) i Ibrahim Skopljak(sin Hasana Skopljaka), jedan od najpoznatijih alima i pjesnika Medine svoga vremena, čiji je divan pjesama (na preko 183 str.) doživio nekoliko izdanja, a da kod nas o njemu nije napisana ni jedna riječ.
Piše: mr. hfz. Haso Popara
