Bošnjaci u bh entitetu RS žive državnost Bosne i Hercegovine

Piše: Adem Mehmedović

Jedan od najznačajnijih datuma u historiji Bosne i Hercegovine je 25. novembar. Datum koji se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Naime, upravo tog historijski vrlo značajnog 25. novembra 1943. godine održano je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), u Mrkonjić Gradu. Na pomenutom zasjedanju donesena je odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene historijske granice, koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne, te je Bosna i Hercegovina definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji. Nažalost, danas se 25. novembar obilježava samo jednom dijelu Bosne i Hercegovine – u enitetu Federacija BiH, dok  se u manjem bh. entitetu Republika Srpska ovaj dan ne obilježava kao državni praznik, a zvaničnici ovog entiteta ovaj datum svake godine iskoriste da negiraju značaj ovog datuma, i kažu kako su za njih granice Bosne i Hercegovine određene na zasjedanju ZAVNOBiH-a prestale postojati Dejtonskim sporazumom 1995. godine.

Nerijetko čujemo negativne poruke iz manjeg bosanskohercegovačkog entiteta usmjerene protiv države Bosne i Hercegovine.  Zapravo, kako lokalne, tako i entitetske vlasti negiraju državnost Bosne i Hercegovine, kao i značaj 25. novembra. Povratnici u srednje Podrinje (Srebrenicu, Bratunac, Zvornik, Miliće…) posebno mlađi, kažu da je to  realnost koju nije lahko prihvatiti. Smatraju da Srebrenica kao simbol bošnjačkog stradanja ima izuzetan značaj za državu Bosnu i Hercegovinu. Međutim, obilježavanje 25. novembra se vrši na način da se položi cvijeće i prouči Fatiha u Memorijalnom centru Potočari, preživjele žrtve genocida se prisjete svojih voljenih kojih više nema, i svih onih koji su dali svoje živote za Bosnu i Hercegovinu. Taj dan u Srebrenici prođe bez svečanih akademija, događaja, i prijema posvečenih Danu državnosti. Do običnog građanina dođe tek poneka čestitka u povodu Dana državnosti od  predstavnika u vlasti.

Ipak, Bošnjaci u Srebrenici doživljavaju 25. novembar kao Dan državnosti, i kažu da oni zapravo žive i grade državnost Bosne i Hercegovine. U Srebrenici su primjer toga Sejdalija Suljić i Mirnes Zahirović. Učitelj i pravnik. I jedan i drugi su se vratili u Srebrenicu, gdje žive i rade. Formirali su porodice, i nastoje da izgrade bolju budućnost za svoju djecu.

– Naš način života pokazuje odanost i prvrženost državi Bosni i Hercegovini. Njenoj ideji slobode, i jednakih prava za sve. Ja sam se vratio sam ovdje 2013. godine. Od tada do danas sam se zaposlio, kupio kuću na kredit, oženio se, i postao najbogatiji čovjek na svijetu, jer sam prije godinu dana dobio sina. Ima takvih dost još ovdje, nisam ja usamljen primjer. Moja domovina je Bosna i Hercegovina, kao i mog sina, i tako će uvijek biti. On će sutra znati šta znači Dan državnosti, i da on ovdje pripada kao i njegovi preci. Nažalost, moj sin neće biti u prilici da upozna svoje djedove, jer su ubijeni u ratu. Vratili smo se na mjesto gdje je počinjen genocid, i to dovoljno govori. Zbog prošlosti, ova zemlja mora da ima budućnost. Mi smo generacija koja mora iznijeti taj teret  – smatra učitelj Sejdalija Suljić.

Sličnog mišljenja je i Mirnes Zahirović koji kaže da za njega „25. novembar predstavlja jedan od najznačajnijih datuma za opstojnost bosanske države.“

–  Tog datuma utvrđene su njene historijske granice modernog doba, a  Republika Bosna i Hercegovina je definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u bivšoj Jugoslaviji. Sadašnja Bosna i Hercegovina je nastavila svoje pravno postojanje pod novim imenom, ali i dalje cjelovita i nedjeljiva sa modifikovanim unutrašnjim uređenjem . (Ustav BiH, Član 1.)  Iako neki u ovom entitetu ne prihvataju ovaj datum navodno jer ne postoji Zakon o državnim praznicima, 25.  novembar  je prihvaćen kao Dan državnosti BiH kod većeg dijela stanovnika Bosne,  i treba da se obilježava na svakom njenom dijelu. Nažalost, te aktivnosti u ovom entitetu do sada nisu bile u mjeri koja bi bila jasna poruka njenim neprijateljima što mi mislimo o svemu tome, ali se nadam da će u budućnosti ovaj dan sve više da se slavi i obilježava u Podrinju, Bijeljini, Doboju, Krajini. Međutim, ta svijest i ideja moraju prevazići nivo ličnog shvatanja i razumjevanja, kroz jači angažman prije svega državnih institucija, a onda i probosanskih političih stranaka, organizacija i patriotskih zajednica kojima je Bosna na srcu. Bez obzira na sve,  svim građanima i narodima Bosne i Hercegovine, posebno povratnicima na svoja ognjišta želim sretan 25. novembar – Dan državnosti Bosne i Hercegovine – poručuje Zahirović.

Elmedin Bošnjak sa svojom porodicom živi u Zvorniku. Ovaj profesor historije kaže da se svakog jutra „budi sa žuborom Drine, pogledom na tvrđavu, i sa svojim narodom“. „Sve su to temelji i gradivni elementi naše domovine“ kaže Bošnjak i dodaje da žali „one koji negiraju državu, njenu postojanost i opstojnost“

 – U vremenu kada u vlastitoj državi, pola iste zabranjuje izučavanje vlastitog jezika, izučavanje svoje historije, negiranje svega što je bosanskohercegovačko, onda je jasno svima kako mi, Bošnjaci, u manjem bh. entitetu svaki dan se borimo za državnost i dokazivanje onog što cijeli svijet zna, kao međunarodna priznata država. Međutim, iako ponekad čovjek se i umori od svega, mi nastavljamo našu svakodnevnu borbu za našu domovinu, jer koliko god negatori trude se da od dijela ove države naprave nešto što svi znamo šta, mi se nikad ne smijemo i nećemo umoriti da im samo argumentima, činjenicama dokažemo hiljadogodišnju postojanost naše domovine. Meni je lično mnogih žao koji negiraju svoju rodnu državu, jer mi imamo nju, znamo gdje smo, znamo odakle smo, ali oni, ti isti negoatori, kuda oni? Ponekad mi bude zaista žao ih što život provode, a ne znaju gdje u suštini žive. Sretan Dan obnove nam državnosti jedne i jedine nam domovine Bosne i Hercegovine –  poručuje Bošnjak.

Za Edina Ikanovića iz Bratunca nema sumnje da je 25. novembar jedan je od najvažnijih datuma u historiji naše zemlje.

– Nažalost, dok se u jednom dijelu slavi, u drugom dijelu Bosne i Hercegovine to je sasvim običan dan. Iako su svi bosanskohercegovački narodi tog 25. novembra 1943. godine definisanali Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu i nedjeljivu državu, u kojoj će svi narodi imati ista prava, agresija na Bosnu i Hercegovinu donijela je neku novu situaciju i nove političke lidere koji okreću leđa historijskim činjenicama. Mi pak živimo na onom drugom prostoru Bosne i Hercegovine, gdje većinski narod entiteta Republika Srpska želi izbrisati iz historije 25. novembar, kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine.  Ipak bošnjački i hrvatatski narod u ovom entitetu  sjedoči i potvrđuje državnost Bosne i Hercegovine od Trebinja, Višegrada, Srebrenice, Banjaluke, pa sve do Bosnanskog Novog  – kaže Ikanović.

Stav.ba