Bošnjaci na popisima stanovništva u domovinskim zemljama

Povodom nastupajućih popisa stanovništva u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori, Udruženje za razvoj saradnje domovine i dijaspore je organiziralo panel diskusiju pod nazivom “Popisi stanovništva 2021”, javlja Anadolu Agency (AA).

Među učesnicima bili su Esad Rahić, Emir Ašćerić, Armin Hodžić, Adelaid Karišik, Dželal Hodžić, Mejdin Saliju, Adel Omeragić, Anes Džunuzović, Mirza Čohadžić i Admir Lisica, dok je panel diskusijom moderirao Sanadin Voloder.

Predsjednik Udruženja za razvoj saradnje domovine i dijaspore Admir Lisica istakao je da je ovo peta panel diskusija koju URSD organizira te da osim dijaspore u fokusu ovog udruženja je povezivanje i s domovinskim zemljama.

“Bošnjaci su u proteklih dvadesetak godina ostvarili značajan napredak u ostvarivanju svojih prava, čemu ide u prilog i činjenica da je bosanski jezik zastupljen u školama, medijima i institucijama Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Hrvatske. Značajna informacija za Bošnjake Sandžaka u segmentu povezivanja s Bosnom i Hercegovinom te unapređivanju nacionalnih prava je najavljeno otvorenje Konzulata Bosne i Hercegovine u Novom Pazaru. Nadamo se da će Bosna i Hercegovina u budućnosti dobiti svoje konzulate i u Rijeci te Rožaju, čime bi se dodatno uradilo na poboljšanju položaja bošnjačke nacionalne manjine u državama regiona”, istakao je Lisica.

Historičar i potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji Esad Rahić naveo je da su popisi višestruko značajni, ne samo demografski, već i statusno, politički i ekonomski.

“Ja razumijem tu crtu u izjašnjavanju, posebno zbog bojazni od gubljenja vjerskih karakteristika našeg naroda. Historijsko ime Bošnjak ni najmanje ne ugrožava odrednicu musliman, koju dijele pripadnici ummeta diljem naše planete. Mi smo jedan od rijetkih naroda, kako u Crnoj Gori, tako i Srbiji, i šire, koji imaju pozitivan prirodni priraštaj”, kazao je Rahić.

Mejdin Saliju, predstavnik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Kosova, ističe da je Kosovo etnički šaroliko te da su Bošnjaci sastavni dio stanovništva ove države.

“Bošnjaci su treća najveća nacija po brojnosti na Kosovu. U Prizrenu ih ima oko 17.000, drugi po brojnosti poslije Albanaca”, govori Saliju.

Mirza Čohadžić trenutno je na magistarskom istraživanju u kojem se bavi nacionalnim identitenom muslimanskih naroda s područja bivše države, s fokusom na Bošnjake.

“Identitet Bošnjaka razvijao se u odnosu na državne sisteme i političke prilike država u kojima se nalazio, što je bilo direktno odražavano popisima stanovništva u Jugoslaviji. Popisi stanovništva u tom smislu i jesu važni. Oni nam daju predstavu kako se tretiraju pojedini narodi i nacije. U ovom slučaju, daje nam uvid u kontekst ukupne bošnjačke zajednice u Sandžaku, ali i ostalim domovinskim zemljama. Popisi stanovništva direktno utiču na mogućnost biranja, bivanja biranima, učešća u lokalnoj (samo)upravi, državnim organima i institucijama, čime jedna zajednica učestvuje direktno u krojenju vlastite sudbine”, naveo je on.

Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Grada Zagreba Armin Hodžić istakao je da su pripreme za popis stanovništva Hrvatskoj u toku.

“Po zadnjem popisu iz 2011. godine 31.500 Bošnjaka, 10.000 Muslimana i toliko isto Hrvata muslimana, osim Bošnjaka, tu su i drugi koji se izjašnjavaju na taj način, s tim da su dvije trećine sigurno Bošnjaci. U posljednje vrijeme desile su se određene političke promjene koje ne idu na ruku Bošnjacima. Izgubili smo mogućnost da imamo bošnjačkog predstavnika u Saboru. Bošnjaci dijele mjesto s Albancima, Makedoncima, Crnogorcima, iako smo na zadnja tri izbora izgubili to pravo. Trenutno nas predstavlja predstavnica albanske nacionalnosti. Najveći broj Bošnjaka živi u Zagrebu i na području Sisačko-moslovačke županije”, rekao je.

Prema njegovim riječima, 2018. godine je omogućeno da bošnjačka djeca mogu učiti bosanski jezik i kulturu i da im ta ocjena ulazi u ukupni prosjek.

Portparol Bošnjačke stranke Crne Gore Adel Omeragić osvrnuo se na trenutnu političku situaciju u ovoj zemlji, koja direktno utiče na stanje manjina, među kojima su Bošnjaci jedni od najugroženijih.

“Svi smo svjedoci političkih promjena od 30. augusta prošle godine koja je za 360 stepeni promijenila politički put koji je građen godinama u Crnoj Gori. Mi danas imamo vlast koja ne krije svoj animozitet prema drugima i koja sve radi u pravcu jačanja identiteta srpskog stanovništva. U Crnoj Gori smo 2003. godine imali oko 45.000 Bošnjaka i 20.000 Muslimana. Smatrali smo da će na popisu iz 2011. godine izjašnjavanje krenuti u pravom smjeru. Međutim, pojavile su se nove kategorije, Bošnjaci-Muslimani, Bosanci, Muslimani Bošnjaci, Crnogorci muslimani. Očekujemo da će zbog pritisaka doći do homogenizacije Bošnjaka i da će brojevi na popisu odražavati realno stanje. Bošnjaci su bili dio pozitivnih procesa u zemlji u zadnjih osam godina, zauzimali važne položaje, imali smo sedam ministara. Danas smo u situaciji da nova vlada nema nijednog ministra iz reda manjina”, govori Omeragić.

Nekadašnji dogradonačelnik Novog Pazara, a sada vijećnik, Emir Ašćerić posebno se osvrnuo na osnivanje Konzulata Bosne i Hercegovine u Novom Pazaru za koji se nada da će unaprijediti odnose među Bošnjacima BiH i Sandžaka.

“Drago mi je da sarađuju svi Bošnjaci u regionu i da imamo platformu za razgovor, jer nedostatak jedne ovakve platforme sprečava da radimo kvalitetnije i da se zalažemo za prava Bošnjaka. Zaista nas raduje činjenica da se otvara konzulat. Inicijativa dugo stoji, ali je zvanično pokrenuta od bošnjačkog člana Predsjedništva, Šefika Džaferovića. Ministrica Turković je podnijela zahtjev Srbiji da se otvori konzulat i to je sad postala stvarnost. Nedavno je po prvi put u historiji je jedan ambasador Bosne i Hercegovine posjetio grad Novi Pazar i BNV. Nadam se da će taj konzulat doprinijeti boljem odnosu Bosne prema Sandžaku, a onda Bošnjaka Bosne i Sandžaka. Nadam se da će se koordinacija bošnjačkih vijeća i udruženja u regionu poboljšati”, rekao je on.

Dželal Hodžić iz makedonske Državne agencije za manjebrojne narode je naveo da ovo vladino tijelo podržava rad manjina pa tako i one bošnjačke.

“Broj Bošnjaka je porastao na više od 17.000 na popisu 2002. godine. Međutim, samo 9.000 se izjasnilo da govori bosanski jezik. Otežavajuća okolnost je iseljavanje, posebno u ruralnim mjestima gdje žive Bošnjaci. U cilju nam je da ohrabrimo više učenika Bošnjaka da pohađaju školu na bosanskom jeziku”, kaže Hodžić.

Adelaid Karišik, predsjednik Bošnjačkog istraživačkog centra iz Skoplja, naveo je trenutno stanje na terenu u Sjevernoj Makedoniji, koja je od svih država regiona prva krenula s popisom stanovništva. Također, kao aktivist na terenu naveo je da uprkos pandemiji, a poštujući sve mjere uspjeli su da posjete Bošnjake širom Sjeverne Makedonije.

“Veoma je važno da naglasimo da se na ovom popisu neće biti problema s bosanskim jezikom, jer je ispravljena ta greška u popisnom materijalu. Poslao bih poruku svim Bošnjacima Makedonije: Bitno je biti Bošnjak, bitno je biti Bošnjakinja, naš jezik je bosanski”, završio je Karišik.

Dugogodišnji novinar i aktivista s fokusom na pitanja domovinskih zemalja Anes Džunuzović naveo je da Bošnjaci moraju više međusobno sarađivati, ali i boriti se za svoja prava aktivnije.

Akos.ba