BiH je neophodan zakon o zabrani negiranja genocida

“Rekla bih da je ovo negiranje genocida možda završna faza te ratne strategije agresora, jer ono što su počinili ni dan danas nisu prihvatili. A, dok god ne priznaju i ne osude zločince nema pomirenja među ljudima, a želimo to. Želim da budem građanka BiH, ne da se dijelimo u torove, nacionalne, vjerske, etničke, političke… Želim da svi narodi zajedno žive i da imaju temelj kako bi mogli zajedno. Negiranjem genocida to je nemoguće. Nemoguće je oprostiti nekom, ako ne traži oprost, ako ne prizna odgovornost, ako ne osudi zločin. Prošlost ne možemo vratiti, ali sjećanje moramo održati“, rekla je Kada Hotić iz Pokreta “Majke enklava Srebrenice i Žepe“ i dodala:

“Grobnice su otvorene pune posmrtnih ostatak, a nema zločinaca. Otišli su Srbiju i Hrvatsku, a tamo su ih prigrlili kao heroje. To je sramota, to nije civilizacija, to je još jedna agresija na žrtve.“

Hotić je istakla da je veoma važno da se u BiH donese zakon o zabrani negiranja genocida, za šta se oni godinama bore.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida naglasio je da konferencijom žele da pokažu kako su tekli sudski procesi, kako su donošene presude i da se okupe mladi ljudi iz cijele regije.

“Govorićemo kako zaustaviti sve veće i bezobraznije nastupe genocida, ali i sve veće i sve šire negiranje holokausta koje je u Evropi uzelo maha. Zato će govoriti eminentne ličnosti iz te oblasti, ali i što je meni posebno drago što će s nama biti i studenti iz cijele regije, znači iz Makedonije, Srbije, BiH i Hrvatske“, kazao Tahirović.

On smatra da je zakon o zabrani negiranje genocida najadekvatnije rješenje za prostore Balkana, jer sve druge mogućnosti ne daju rezultate.

Serge Brammertz, glavni tužilac Međunarodno rezidualnog mehanizma za krivične sudove iznio je podatak da je u Sarajevu u posljednjih 12 godina bio između 25 i 30 puta i da uvijek dolazi sa pomiješanim osjećajima o tome šta se može bolje uraditi i šta je urađeno.

“Dosta toga se treba reći o lošoj kooperaciji na polju regionalne saradnje, gledajući da se dosta onih koji su počinili zločine u ovoj državi kriju u Srbiji i Hrvatskoj“, naglasio je Brammertz i nastavio:

“Definitivno ima mnogo prostora za konstruktivne kritike, ali također nadam se da ova konferencija neće samo kritikovati, nego da ćemo govoriti i o tome šta smo zajedno sa žrtvama uspjeli da dođe do međunarodne pravde. Kada mislim o problemima uvijek se sjetim 2008. godinu kada Ratko Mladić i Radovan Karadžić nisu bili uhapšeni, a danas imamo konačnu presudu Karadžići i nadam se u skoroj budućnosti Mladić.“

Brammertz smatra da zadnjih godina negiranje genocida postaje sve gore, te se nada da će jedan od zaključaka konferencije biti da je dosta i da žrtve neće biti i dalje ponižene dok se genocid negira i dok se oni koji su počinili zločine pretvaraju u heroje.

“Niko od njih nije heroj. Njima je suđeno zato što su počinili zločine i nisu branili svoje narod. Njima se sudilo jer su ubijali nevine i što su počinili genocid“, naveo je Brammertz, te je prokomentarisao formiranje komisija za reviziju onoga što se desilo devedesetih godina prošlog vijeka:

“Ako neke susjedne države, ili dijelovi ove države žele da formiraju neke komisije i ponovo napišu istoriju, onda će njihov zadatak biti lagan. Samo pogledaju presude Haškog tribunala i više od 4.000 svjedočenja žrtava i sve će im biti jasno.“

Gordana Tadić, glavna tužiteljica Tužilaštva BiH kazala je da je odjel za ratne zločine od 2003. godine podigao optužnicu protiv 800 lica, a da je izrečeno preko 2.600 godina zatvora.

“To govori o tome koliki je obim i kvalitet rada Tužiteljstva BiH u ovoj oblasti. U svom radu primjenjujemo sve standarde Haškog tribunala, kao što su zločin protiv čovječnosti, udruženi zločinački poduhvat i genocid. Imamo za to presuđena lica“, kazala je Tadić i istakla da imaju jako dobru saradnju sa svim udruženjima žrtava rata i da bez njih ne bi mogli imati tako dobre rezultate.

Elias Tauber iz Jevrejske zajednice BiH smatra da je današnja konferencija veoma značajna, jer se nadovezuje na nastojanje dobrih ljudi u svijetu da ono što drugi negiraju, a stvarno se desilo, pokušaju da dovedu u normalnu ravan i da se predstavi kako se zaista desilo.

“Govoriću malo više o holokaustu koji se dogodio u BiH. Čisto kao jedan izraz i primjer veličine jednog genocida i to genocida, koji je nerazmjeran stvarno malom narodu koji je živio u Evropi. Ono što se desilo svakako može da se poredi što se desilo poslije toga, kada govorimo o genocidu. Ali, prije svega je važno znati da postoji određeni sistem i postupak po kojem se stvari dešavaju“, smatra Tauber.

Učesnici konferencije su bivši i sadašnji tužitelji i sudije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, istoričari, istražitelji genocida, profesori, novinari i porodice žrtava, kao i preživjeli.