Hadži Mehmed-beg Karađoz je najveći legator Mostara i cijele Hercegovine. Rođen u Potocima u Bijelom polju. 12 km sjeverno od Mostara. U Mostaru je poznat pod imenom Karađoz-beg a taj nadimak je kako kazuje predaja, dobio zbog svoje naočitosti (karođoz = crnook).
Iz njegove vakufname saznajemo da je imao tri sina: Muhameda, Jusufa i Sulejmana, a iz natpisa na džamiji razumije se da je bio brat nekog vezira. On je zaista bio brat velikog vezira Rustem-paše i hercegovačkog namjesnika Sinan-paše koji je upravljao Hercegovinom od augusta 1547. do juna 1549. godine. Karađoz-beg je umro u Mostaru oko 1564. godine, gdje je. sigurno, i sahranjen u grublju kraj svoje džamije.
Karađoz-beg je 1557. godine sagradio u Mostaru džamiju pod kupolom i uz nju mekteb. medresu, biblioteku, imaret i musafirhanu. Pored ovih zadužbina on je podigao mesdžid u Potocima, dva mekteba u Konjicu i Potocima, četiri mosta: u Konjicu, na Buni i dva na Lištici, i po jedan han u Mostaru, Konjicu. Čičevu (općina Konjic) i Potocima. Iz sredstava ovog vakufa sagrađen je kasnije jedan hamam u Blagaju, mali kameni mostić kod džamije u Potocima i česma i šadrvan pred džamijom u Mostaru.
Za izdržavanje navedenih ustanova zavještao je 42 trgovačka dućana u mostarskoj čaršiji, 16 tabhana blizu imareta u kojima posluju kožari (tabaci), šest mlinica i dvije stupe za valjanje sukna u selu Knešpolje u nahiji Blato, osam mlinica i dvije stupe na izvoru Bune, nešto zemlje u Mostaru i Knešpolju i 300.000 osmanlijskih dirhema u gotovom. Godine 1889. ovaj vakuf je imao u svome posjedu 27 1/2 dućana, 10 magaza, jednu pekaru i pet grobalja.
Hivzija Hasandedić, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Knjiga IX-X, Sarajevo, 1983.
