Liderstvo i menadžmentU Fokusu

Alati za izgradnju karaktera (II dio)

Izgradnja karaktera, u određenoj mjeri, ovisi i o našim vještinama. Vještine se grade kroz akciju, a ako govorimo o interpersonalnim vještinama (poput slušanja, timskog rada ili riješavanja problema), za izgradnju ovih vještina potrebne su nam aktivne interakcije sa drugim ljudima. Često zastoj u ostvarenju naših snova, što uključuje i viziju osobe kakva želimo biti, nastaje kada ne znamo kako da realiziramo naše ciljeve.

Životni ciljevi mogu biti jednokratni, kratkoročni ili dugoročni, a svaki od ciljeva ima jedan ili više akcijskih koraka. U životu čovjeka postoji faza u kojoj otkrivamo šta je to što nas interesuje, i ovo je faza u kojoj još uvijek nemamo jasne životne ciljevi. To je period kada eksperimentišemo u promjeni poslova i različitih škola učenja. Nakon ovog perioda najčeće slijedi faza u kojoj smo identificirali naše interese, i sada tražimo načine kako da ih više živimo. Nakon te faze slijedi produbljivanje interesa, i definisanje jasnih životnih ciljeva koji su specifični za nas lično.

David Allen, konsultant u oblasti produktivnosti, navodi da je projekat sve što ima više od dva akcijska koraka. U slučaju nekih dugoročnih ciljeva, poput osnivanja multinacionalne kompanije, u pitanju su životni projekti za koje je potrebno odrediti logički okvir rada (logframe). Vremenski okviri za svaku od etapa u izvedbi, saradnici, budžet, specifični ciljevi za svaku od etapa, ali i vještine koje su nama potrebne za pokretanje, održivost i razvoj biznisa, samo su neke od smjernica o kojima je potrebno razmišljati kada govorimo o načinima izvedbe i ostvarenju velikih životnih ciljeva.

Koje vrline su nam potrebne na putu izgradnje karaktera? Ako posmatramo primjer iz prethodnog paragrafa, možda će nam prva asocijacija biti strpljenje, ili niz drugih vrlina poput hrabrosti, istrajnosti, odlučnosti, kreativnosti, vjere, nade, iskrenosti, i sl. Vrline su dio ljudske prirode, i one nam pomažu pri djelovanju, u donošenju ciljeva i odluka. Mi se za vrline opredjeljujemo, s tim u vezi, za razliku od vještina koje vježbamo, vrline aktiviramo i afirmišemo kroz naše odluke i akcije. Aristotel je o vrlinama govorio kao o sredini između dvije krajnosti, pa je tako hrabrost na primjer, sredina između kukavičluka i nesmotrenosti.

Pri donošenju odluka pomaže nam i određivanje vrijednosti, sama riječ govori, vrijednosti se odnose na ono što smatramo vrijednim, i za razliku od vrlina, vrijednosti nužno ne nose moralnu konotaciju u svom značenju. Nekome je prijateljstvo izuzetno visoko u rangu vrijednosti, dok je za nekog drugog društveni status nešto što smatra izuzetno vrijednim. Ove dvije osobe mogu doći u konflikt vrijednosti, a konflikti, izazovi i neizvjesnost, najbolje su platforme za izgradnju karaktera – relativno stabilnih atributa jedne osobe. 

Zanimljivo je da se riječ karakter koristi i u književnoj i filmskoj kulturi, pa tako djeca za lektiru dobivaju uputu da urade karakterizaciju likova, gdje se od njih traži da opišu fizički i psihološki izgled likova, da urade i moralnu, socijalnu i jezičku karakterizaciju. Kako bi izgledala karakterna analiza vašeg lika, u knjizi vašeg života?

Za Akos.ba: Ozrenka Kadrić

Povezani članci