Reis Kavazović na otvaranju Aladža džamije: Naš plan je da ovdje živimo i da živimo u miru
Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH na današnjem otvaranju ponovo izgrađene Aladža džamije naglasio je da je Foča predugo bila bez svog simbola te da se danas “otvaraju svjetla radosti i sreće“, javlja Anadolu Agency (AA).
“Blagoslovljen je ovaj dan i blagoslovljen ovaj skup. S boljim povodom i boljim pozivom se nismo mogli okupiti, u ovim vremenima punim izazova i neizvjesnosti. Danas smo sretni i ushićeni i danas se pred nama otvaraju svjetla radosti i sreće. Danas otvaramo Aladžu, srce Foče, ali i čitave istočne Bosne. Predugo smo bili tužni i zabrinuti, a ovaj lijepi grad bez svoga simbola, jezgra oko kojeg se svijala čaršija i njene brojne mahale. Predugo je ta mrena bila na našim očima, koja je zaklanjala obzorja naše nade i naše svjetla“, naglasio je Kavazović.
Reis je izrazio nadu da će obnova Aladže osnažiti želju protjeranih Fočaka da se vrate i izgrade svoje domove.
“Neka ih današnje slike ohrabre u tome. Drago nam je čuti da za to imaju podršku i lokalnih vlasti. S uzdizanjem Aladže uzdiže se i Foča“, poručio je Kavazović.
Međutim, isto tako je naglasio da “boli što nalogodavci rušenja Aladže, kao i brojnih drugih zločina, zajedno sa direktnim počiniocima, nisu adekvatno odgovarali, niti je ikada od nas iko zatražio oprost“.
“Prošlost se ne može promijeniti, ali iz nje moramo učiti. Budućnost se ne može predvidjeti. Ona se može planirati i na tom planu se mora raditi. A, naš plan je da ovdje živimo i da živimo u miru. Zato je bitno da na sve što se dešava gledamo kao na procese i da se uvijek zapitamo na kojoj strani historije smo mi“, kazao je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH.
Kavazović se zahvalio svima koji su dali doprinos ponovnoj izgradnji Aladže, a posebno braći iz Republike Turske i njenom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu.
“Pred nama je ramazan. Lakše će nam biti zapostiti, kada znamo da će na Aladži ponovo sjati kandilji i da će se čuti glas mujezina s njene munare. Najbolja je to ramazanska hedija i najbolji zalog za našu budućnost“, zaključio je Kavazović.
Aladža, Šarena džamija ili džamija Hasana Nezira podignuta je 1549. godine i prva je džamija u Bosni i Hercegovini izgrađena u klasičnom osmanskom stilu. Gradio ju je bliski saradnik Mimar Sinana i ono što predstavlja jednu od njenih najvećih vrijednosti jeste to što su sve kasnije džamije građene oslanjajući se na ideju Aladža džamije. Aladža je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i na listu spomenika svjetske baštine UNESCO-a.
Nakon što je skoro pet stoljeća krasila Foču, srpske vlasti su 2. augusta 1992. godine minirale Aladžu, a fragmenti preostali iza eksplozije razbacani su po različitim lokacijama oko grada, neki dijelovi su zatrpani zemljom na gradskim smetljištima, u namjeri zatiranja svakog traga fočanskoj ljepotici.
Nakon završetka agresije na BiH, prvi fragmenti Aladže pronađeni su 2004. godine, zajedno s ostacima tijela ubijenih Bošnjaka, u masovnoj grobnici na obali Drine. Od tada do 2014. godine, kada su zvanično počeli radovi na rekonstrukciji i ponovnoj izgradnji džamije, Islamska zajednica u BiH, tačnije Vakufska direkcija IZBiH, se aktivno pripremala za njenu obnovu. Aladža je ponovno sagrađena prvenstveno uz podršku Generalne direkcije vakufa Republike Turske, koja je finansirala sve radove njene izgradnje, zatim ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, IRCICA, te brojnih drugih. Džamija je rekonstruisana po ugledu na originalnu Aladžu.
Akos.ba
