Konstitutivni narod: U Njemačkoj živi više Hrvata nego u BiH

U BiH je neupitno posrijedi povijesni odlazak Hrvata. Hrvate u BiH smo, bojim se, izgubili. Negativne posljedice snažnoga iseljavanja brojne su i vidljive su odmah i bez vremenskoga odmaka, kaže doc. dr sc. Tado Jurić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu za Večernji list.

Profesor Jurić upozorava na velike razmjere iseljavanja iz Hrvatske i iz BiH.

U samo pet godina stopa iseljavanja u Njemačku je skočila za 1000 posto! Na primjer, 2010. iselile su se 4863 osobe, 2011. njih 8089, da bi se već 2013. iselilo 18.633, zatim 2014. 37.060, onda 2015. čak 50.646 te 2016. 51.163 stanovnika Hrvatske. Od ulaska u EU do danas iselilo se oko 250.000 Hrvata u Njemačku, koja čini 78 posto svog novijeg iseljavanja. Iselilo se oko pet posto ukupnog stanovništva zemlje. Zadnje tri godine svake smo godine izgubili grad veličine Osijeka, što iseljavanjem, što depopulacijom. Tako smo došli do toga da je danas četvrti najveći hrvatski grad – München.

Prijašnje i današnje iseljavanje zapravo su usko povezani. Naime, upravo su razgranate hrvatske migrantske mreže iz prošlosti u Njemačkoj i tzv. tradicija iseljavanja Hrvata u Njemačku velikim dijelom zaslužni za današnju situaciju. Tako danas čitav niz naselja u Hrvatskoj i BiH ima više osoba u Njemačkoj nego u domovini. Danas u Njemačkoj živi više Hrvata nego u Bosni i Hercegovini, u kojoj su konstitutivni narod.

Koje su posljedice ovakvog iseljeničkog trenda?

Posljedice su strateško pomicanje hrvatskog naroda iz tradicionalnih hrvatskih etničkih krajeva u srednju Evropu. Svjedočimo zapravo velikoj seobi hrvatskog naroda. U BiH je neupitno posrijedi povijesni odlazak Hrvata. Hrvate u BiH smo, bojim se, izgubili. Negativne posljedice snažnoga iseljavanja brojne su i vidljive su odmah i bez vremenskoga odmaka.

Akos.ba