Manipulacija: Kako se proširila dezinformacija o istraživanju korupcije u BiH
Portal “Avaz” je 22.3.2018 objavio vijest da je Bosna i Hercegovina “prikovana na dno” liste najkorumpiranijih država u svijetu. Kao izvor podatka navedena je istraživačka kompanija “Gallup”, uz tvrdnju da je njihovo najnovije istraživanje pokazalo da je indeks percepcije korupcije u BiH čak 94,6%, te da je tako loš rezultat pored nas imala samo Moldavija.
Već sljedećeg dana ova vijest je dominirala naslovnicom “Dnevog avaza”.
ALARMANTNO Rezultati organizacije pokazali zabrinjavajući trend
Istraživanje kuće “Gallup”: Korupcija prikovala BiH za dno!
Novo istraživanje svjetski poznate istraživačke kuće “Gallup” pokazalo je da je Bosna i Hercegovina najkorumpiranija država u svijetu. Ovakav, šokantan zaključak istraživači “Gallupa” izveli su na osnovu istraživanja javnog mnijenja, koje je provedeno u većini država svijeta.
Na reprezentativnom uzorku u svakoj državi građanima su postavljali isto pitanje koje se ticalo prisustva korupcije u njihovim državama. U slučaju BiH, čak 94,6 posto svih ispitanih odgovorilo je da je korupcija široko rasprostranjena i da utječe na sve sfere života. Ovakav postotak potvrdnih odgovora ujedno je i najveći u svijetu.
Nismo uspjeli pronaći nijedno “Gallupovo” istraživanje koje bi odgovaralo podacima objavljenim u “Avazu”. Pregledom zvanične web stranice “Gallupa” ustanovili smo da je posljednje takvo istraživanje objavljeno 2013. godine, a u njemu je indeks percepcije korupcije u BIH bio 89%. To znači da je od 100 ispitanih građana/ki BiH, 89 njih reklo da je korupcija rasprostranjena u državnim institucijama.
U “Avazovom” članku nije naveden izvor ove vijesti, te smo se obratili njihovoj redakciji sa upitom o porijeklu objavljenihpodataka. Odgovor “Avaza” nismo dobili do trenutka objavljivanja ovog teksta. Zanimljivo je da autor teksta, iako nije dao nikakve podatke o izvoru, niti je provjerio tačnost podataka objavljenih u istom, kontaktirao i sagovornike i od netačnih podataka napravio cijeli novinski izvještaj. Tako su svoje komentare na potpuno neprovjerene informacije dali Denis Hadžović, analitičar u oblasti sigurnosti, te sociolog Esad Lukač.
S obzirom da od “Avaza” nismo dobili odgovor, obratili smo se istraživačkoj kući “Gallup” za potvrdu informacija navedenih u članku. Povratnu informaciju od “Gallupa” dobili smo čim je započeo dan na istočnoj obali SAD-a. Jennifer Donegan, menadžerica za odnose s javnošću “Gallupa” nam se rekla da nisu upoznati sa istraživanjem za koje smo ih pitali, te nas uputila na drugu istraživačku kuću sličnog imena – “Gallup International”, koja nije povezana sa njima.
Ni odgovor istraživačke kuće “Gallup International Association” (GIA) nismo morali čekati dugo. Michael Nitsche, izvršni podpredsjednik GIA-e, obavijestio nas je da ni oni nisu radili istraživanje sa takvom tematikom u posljednje dvije godine, te nam je predložio da upit pošaljemo mediju koji je objavio članak.
Pretragom ključnih riječi iz Avazovog članka, došli smo do portala “Independent Balkan News Agency”, koji je objavio iste podatke 16.3.2018. godine, ali sa Albanijom u fokusu priče (navedeno je da je u ovoj državi indeks percepcije korupcije 90%). I njih smo kontaktirali za komentar 23.3.2018, no do trenutka objavljivanja nismo dobili odgovor.
Nakon toga smo pretražili albanske medije u potrazi za izvorom ove informacije. Na više portala našli smo manje-više iste podatke, u kojima se navodi da je percepcija korupcije u Albaniji 88,6%, dok je u BiH i Moldaviji 94,6%. U albanskim medijima, kao izvor ovih informacija, naveden je World Happiness Report 2018, godišnji izvještaj Mreže za održivi razvoj Ujedinjenih nacija.
U samom dokumentu ne postoji nijedna od informacija koje su se pojavile prvo u albanskim, a zatim i u domaćim medijima. “Gallupova” istraživanja korupcije su navedena samo kao izvor za podatke o Latinskoj Americi, dok se percepcija korupcije u Albaniji, Bosni i Moldaviji uopšte ne spominje u izvještaju.
Tako je pogrešna informacija, objavljena u nekoliko albanskih medija, prvo dospjela na stranicu regionalne novinske agencije “IBNA”, odakle ju je, po svoj prilici, preveo i preuzeo “Avaz”. Informacija je, bez sumnje, djelovala legitimno – članak je objavljen na stranici novinske agencije; potpisan imenom i prezimenom novinara u čijoj biografiji stoji da je član Albanskog instituta za medije, Udruženja profesionalnih novinara, te Međunarodnog udruženja novinara; autor se u tekstu pozvao na “Gallup” kao izvor i naveo precizne podatke njihovog navodnog istraživanja. No, ispostavilo se da takvo istraživanje ne postoji, a sama agencija koja je objavila tekst nije objasnila kako je došla do ovih podataka. Stoga sve članke koji su prenijeli ovako predstavljenu vijest ocjenjujemo kao grešku.
