Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Kolumne i intervjui > Intervju sa Semihom Borovac – jedinom gradonačelnicom Sarajeva u historiji

Intervju sa Semihom Borovac – jedinom gradonačelnicom Sarajeva u historiji

Ponovno oživljavanje sarajevske žičare, koja nakon više od 20 godina svečano počinje sa radom 6. aprila na Dan Grada Sarajeva, osjećam kao lični i uspjeh svih nas koji smo istrajnim radom na odgovornim funkcijama učinili da se našem gradu vrate vrijednosti i simboli po kojima se prepoznaje.

Kako sa ove vremenske udaljenosti gledate na period dok ste bili gradonačelnica Sarajeva, da li biste danas uradili nešto drugačije?

Uvijek može i bolje i više. To je moto koji najbolje oslikava moj odnos spram poslova i dužnosti koje su mi povjeravane u protekle četiri decenije rada. Sa današnje distance mogu reći da sam zadovoljna rezultatima postignutim tokom obavljanja dužnosti gradonačelnice Sarajeva.

Zaista, mnogo je učinjeno. Pokrenuto je niz projekata od značaja za Sarajevo, izgrađen je Olimpijski bazen na Otoci, Spomen obilježje ubijenoj djeci Sarajeva, izvršena iluminizacija stare jezgre grada, mostova od Vijećnice do Skenderije, kao i vjerskih objekata – simbola našeg grada.

Tada su urađeni i značajni poslovi za obnovu Vijećnice, više od 60 fasada obnovljeno je na zgradama od kulturno-historijskog značaja, posebna pažnja je data hortikulturnom uređenju grada, izgrađen je prvi javni toalet na Vilsonovom šetalištu te okončani i drugi projekti u cilju ugodnijeg života Sarajlija.

Ponovno oživljavanje sarajevske žičare, koja nakon više od 20 godina svečano počinje sa radom 6. aprila na Dan Grada Sarajeva, osjećam kao lični i uspjeh svih nas koji smo istrajnim radom na odgovornim funkcijama učinili da se našem gradu vrate vrijednosti i simboli po kojima se prepoznaje.

I danas se ne kajem zbog te životne filozofije, naprotiv. Smatram kako svi više možemo pružiti i ostvariti uspjeh u svim sferama života radeći za opći interes.

A, uspjeh postižu oni koji traže prilike, ako nema prilika oni ih sami stvaraju. Ili, kako kaže jedna dosjetka: Ako niko ne kuca – napravi vrata.

Jedina ste gradonačelnica koju je Sarajevo imalo, da li je to olakšavajuća ili otežavajuća okolnost?

Biti na čelu Grada Sarajeva je velika i čast i obaveza bez obzira bilo da je to muškarac ili žena.

Imala sam posebnu čast biti prva žena gradonačelnica Sarajeva u njegovom višestoljetnom postojanju: Priznat ću kako je u nizu funkcija i dužnosti koje sam obavljala u svojoj profesionalnoj karijeri upravo ta gradonačelnice bila ona najdraža i najplodonosnija.

Za svaki posao treba imati mnogo razumijevanja i ljubavi, a posao gradonačelnice je podrazumijevao i posebnu odnos i ljubav prema gradu. Meni te ljubavi nikad nije nedostalo, ovo je grad u kojem sam rođena i grad koji volim više od bilo kojeg drugog na svijetu.

Olakšavajuća okolnost mi je bila činjenica da sam za prve saradnike, odnosno zamjenike gradonačlenika imala Josipa Jurišića i Predraga Mitrovića koji su imali veliko razumijevanje i ljubav prema našem gradu i veliku odgovornost za sve što smo radili, a to je ključ svakog uspjeha.

S obzirom da ste bili na čelu Grada, poznajete odlično tu problematiku, komplikovano uređenje i sve ostalo, gdje biste vi danas pozicionirali grad Sarajevo, prema svim onim parametrima koje jedan moderan, urban grad sa višestoljetnom tradicijom treba da ima?

Svjedoci smo kako Sarajevo izrasta u modernu evropsku metropolu koja predstavlja skladan spoj svoje bogate historije i modernog, odnosno savremene arhitekture.

Nemoguće je a ne primjetiti njegovo novo ruho – dio toga je rezultat obnove ali mnogo više je objekata podignutih iz temelja, tamo gdje do jučer nije bilo ničega. Upravo je to dokaz privlačnosti našeg grada, jer ljudi grade i nastanjuju se samo gdje vide stabilnu budućnost.

Danas je nepobitno da su godine truda i rada, odnosno zalaganja za bolje uslove života i rada dale rezultat i Sarajevo učinile najprimaljivijim dijelom naše zemlje.

Vrlo često možemo čuti da je Sarajevo turistički centar regiona, da je turizam u ekstremnom porastu koliko su takve definicije realne i imamo li mi potencijal da dugoročno budemo interesantni turistima i zaista budemo centar ovog dijela Evrope?

Sarajevo posjeduje ogroman turistički potencijal i već se pozicioniralo kao turistički centar regiona.

Sada je bitno održati evidentan pozitivan trend rasta turističkih posjeta, ali i još bitnije potaknuti interesovanje turista i njihov boravak u Sarajevu učiniti takvim da ponovo posjete naš grad. A, to je posao svih nas – počev od građana do gradske uprave.

Jer, turizam je vrlo osjetljiva privredna grana i niz je faktora od kojih ovisi gdje jedan od ključnih faktora jesu upravo ljudi koji čine grad, a mi imamo sreću da se i danas gostoprimstvo Sarajlija tokom Olimpijskih igara 1984. godine i danas prepričava kao primjer. Uvjerena sam kako smo i danas primjer gostoprimstva od kojeg mogu učiti daleko razvijenije evropske metropole, i zbog toga sam veoma ponosna na naš grad i naše sugrađane.

Ali to nije dovoljno. I dalje je nizak nivo ulaganja u revitalizaciju kulturno-historijske jezgre kao najatraktivnijeg dijela njegove ukupne turističke ponude. Moraju se aktivirati ti veliki potencijali i staviti u funkciju razvoja grada.

Koliko dobro iskorištavamo Sarajevo u tom turističkom, a i svakom drugom smislu to što smo spoj Istoka i Zapada ili kako se to vrlo često kaže Evropski Jerusalem?

Drugi nas prepoznaju po našoj mulktikulturalnosti, porukama mira, tolerancije i suživota. To su ključne vrijednosti koje trebamo promovirati ali i svakodnevno gajiti i poticati u cilju općeg napretka svih nas i ne samo u Sarajevu.

Često ističem kako za razliku od drugih multikulturnih sredina, Sarajevo stoljećima svjedoči o suživotu pripadnika različitih vjerskih i nacionalnih skupina jednih sa drugima, a ne jednih pored drugih, jer suživot daje posebnu vrijednost kvaliteti življenja.

U stoljećima svog postojanja promijenili su se razni sistemi i režimi, ali multikulturalizam i razumijevanje za drugog i drugačijeg se očuvalo, i očuvat će se i u budućnosti, to je usud nas, našeg grada, naše države i cijelog ovog područja. To nisu evropske novotarije, nego naše vrijednosti i tradicija koju moramo očuvati i od kojih drugi mogu učiti.

Kako vidite Sarajevo u budućnosti?

Naš grad nikad nije imao izglednije perspektive za razvoj ali ni veću odgovornost za oblikovanje budućnosti, za ostvarivanje ljudskih prava i zadovoljavanje svakodnevnih potreba svojih građana.

Danas se Sarajevo suočava sa dva velika izazova – sa izazovima nasljeđa i izazovima rasta. Kada je riječ o nasljeđu, mi moramo biti dostojni velikih humanističkih dostignuća naših prethodnika, a kada je riječ o rastu – moramo se truditi da svaku zamisao i svaku akciju sagledavamo očima onih koji će doći nakon nas.

Grad mora biti nosilac nade za svoje građane, okrenut budućnosti, pratiti korak i trendove svjetskih metropola te imati poseban senzibilitet za ambicije mladih.

Mora se stvoriti društvena klima u kojoj će se dati i prilika i podrška sposobnim i poduzetnim ljudima bez obzira na njihovu vjersku, nacionalnu, etničku pripadnost ili političko ubjeđenje.

To je definicija uspjeha koja će omogućiti unosno poslovanje i ugodno življenje, ali i priliku mladima da se profesionalno ostvare u svojoj zemlji, a ne izvan nje. Mladi stručnjaci i poduzetnici su kategorija ljudi koja po prirodi stvari neposredno korespondira sa budućnošću. Zato Sarajevo ne smije čekati da se budućnost događa sama od sebe. Sarajevo samo mora stvarati svoju budućnost.

Razgovarala: Velida Olovčić

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top