Osman Softić: U arapskim nesuglasicama moramo ostati po strani

Arapske zemlje predvođene Saudijskom Arabijom prije desetak dana uvele su sankcije Kataru optuživši ovu malu zemlju za podržavanje terorizma. Šta sankcije uvedene Kataru znače za ukupnu političku i ekonomsku situaciju na Bliskom istoku i širem regionu za novinsku agenciju Patria prokomentarisao je profesor međunarodnih odnosa i stručnjak za Bliski istok Osman Softić.

Softić je magistrirao međunarodne odnose na Univerzitetu New South Wales u Australiji, a već neko vrijeme bavi se istraživanjem međunarodnih odnosa i savremenih islamskih pokreta na Bliskom istoku i Jugoistočnoj Aziji.

– Diplomatska kriza oko Katara i sankcije, te ekonomska blokada, koje su nepravedno nametnute ovoj zaljevskoj arapskoj državi, i njenim običnim građanima, i pokušaj izolacije Katara, odraz su nezadovoljstva najutjecajnijih zemalja GCC-a sa vanjskom politikom koju Katar provodi već dvije decenije. Ta politika ne podudara se sa ciljevima, željama i nastojanjima Saudijske Arabije i njenih najbližih saveznika u okviru GCC-a i Egipta, koje svim silama pokušavaju da sačuvaju status quo u arapskom svijetu, kojim već pola stoljeća dominiraju različite vrste diktatorskih režima, bilo da su to apsolutističke monarhije bilo socijalistički jednopartijski sistemi ili vojne hunte, kao što je al-Sisijev režim u Egiptu, koji je silom ugušio demokratiju i zaveo totalitarizam umotan u celofan navodne demokracije – kaže profesor Softić.

On ističe kako tenzije među ovim zemljama postoje već duže vrijeme, te da je ovo samo kulminacija tih zategnutih odnosa.

– Tenzije postoje već duže vrijeme a intenzivirane su 2014. ali su danas poprimile dramatičan oblik. Dolaskom na vlast Donalda Trumpa u SAD-u, mijenja se američka politika prema Bliskom istoku a vlasti u Rijadu, ili neki njeni najmoćniji segmenti (prinčevi) iskoristili su Trumpovu posjetu Rijadu i njegovu antiiransku retoriku da se obračunaju sa “neposlušnim” Katarom koji im remeti njihove planove. Saudijska Arabija Katar doživljava kao mlađeg brata od kojeg očekuje da bude pokoran i poslušan. Katar je demonstrirao da ne želi biti vazal Saudijske Arabije već ravnopravan partner i susjed. Enormno bogatstvo Katara zasnovano na najvećim zalihama plina na zemlji, čija plinska polja dijeli sa Iranom, omogućilo je Kataru tu vrstu nezavisnosti i ambiciozno provođenje nezavisne vanjske politike, potpomognute veoma uspješnom medijskom mašinerijom Al Jazeerom.

Softić navodi i još neke različite poglede na svijet između Katara i Saudijske Arabije. Kaže da postoji ogromno rivalstvo između dvije zemlje koje imaju dva dijametralno različita pogleda na uređenje odnosa u arapskom svijetu i suprotstavljene vizije njegove budućnosti.

– Postoje i historijski animoziteti. Rijad naprosto ne može prihvatiti činjenicu da Katar vodi potpuno neovisnu politiku i da podržava sasvim drugačije vrijednosti i ideje, posebno kada je u pitanju uloga islama u politici i način njegove manifestacije. Stoga je za Rijad neprihvatljivo da Katar, zajedno sa Turskom predvodi jedan destabilizatorski blok koji prijeti rušenjem starog poretka. Ovdje sada u igru ulazi i Iran, iako Katar nema baš tako bliske veze sa Iranom, ali naprosto ne želi praviti neprijatelja od Irana ako od te zemlje nije ugrožen ni po kojoj osnovi. Naprotiv, ovakva politika Rijada, Abu Dhabija i Kaira upravo gura Katar u zagrljaj Iranu.

Ovaj analitičar pojašnjava i djelovanje tri bloka koja postoje na Bliskom istoku i njihove međusobne razlike.

– U zadnjih nekoliko godina na Bliskom istoku su se jasno izdiferencirala tri različita, antagonistička bloka zemalja koje imaju potpuno različitu koncepciju i plan za budućnost Bliskog istoka.

Ta tri bloka čine zemlje ali i transnacionalni pokreti koji ne kontroliraju suvereni teritorij i nisu države u punom smislu riječi.

Blok za promjenu status quoa blizak Muslimanskoj braći i mirnoj transformaciji regiona

Prvi blok čine Turska, Katar, Muslimanska braća i Hamas. Zapravo, Hamas je palestinski ogranak Muslimanske braće, najstarije, najozbiljnije i najuglednije muslimanske organizacije koja je nastala u Egiptu 1928. godine, a koja ima itekako veliki ugled i u zaljevskim zemljama. Neke grupe u Libiji i političke partije u Tunisu takođe pripadaju ovom bloku i ideološkom smislu jer su na matrici ideologije muslimanske braće. Osnovno obilježje i vrijednost zemalja ovog bloka je podrška mirnoj tranziciji arapskih zemalja u demokratska društva, neupitna podrška borbi palestinskog naroda za slobodu od izraelske okupacije i vjera u kapitalistički dakle tržišni ekonomski razvoj, kao pogonsku snagu koja jedino može ovaj region izvesti iz stagnacije u prosperitet. Ali, osnovna vrijednost je sloboda bez koje nema napredka. Ovi ideali, naravno, sukobljeni su sa interesima dosadašnjih režima u Egiptu, Tunisu, Libiji, Siriji. Ovaj blok zemalja trebao je najviše kapitalizirati od rezultata arapskog proljeća koje je propalo. Podršku ovom pravcu kretanja na određen način pružila je i administracija Baraka Obame, posebno u prvom mandatu, nakon njegovog govora na univerzitetu u Kairu.

Konzervativni ili kontrarevolucionarni blok za očuvanje status qua

Drugi blok zemalja čine Saudijska Arabija, UAE i Egipat, dok su Bahrejn i Jemen tu slabi igrači, ali im daju podršku. Ovaj blok zemalja igra na kartu stabilnosti i očuvanja status quoa i reklo bi se na kartu real politike. Vjetar u leđa ovom bloku dao je Donald Trump, svrstavši se otvoreno na stranu Rijada. Ovaj blok gaji duboki animozitet prema Iranu koji smatra najvećom prijetnjom miru i stabilnosti u regionu. Jordan takođe pripada ovom bloku, ali sa nešto blažim pristupom.

Treba istaknuti da ni prvi blok nije baš prijateljski opredjeljen prema Iranu. Zapravo tu su stvari nešto kompleksnije jer prvi blok zemalja je u Siriji, pa i u Jemenu, u izvjesnom prkosi ratu sa Iranom, preko posrednika. Dakle u rivalskom odnosu sa Iranom. Ali, ne može se sve baš toliko simplificirati i svesti na razinu crno/bijele vizure. Turska i Katar kao i Muslimanska braća sa Iranom imaju neke zajedničke interese, npr. trgovina i posebno podrška Palestincima, konkretno podrška Hamasu u Gazi. To ih čini bliskima iako su u drugim stvarima da tako kažemo u sukobu. Sankcije i blokada Katara sada ovaj blok zemalja još više približavaju Iranu. Bilo bi neprirodno da to Iran sada ne kapitalizira u svoju korist.

Sile resistance ili osovina otpora

Čine ga Iran, Irak, Sirija, konkretno Vlada u Damasku i Hezbollah. Ovaj blok koji predvodi Iran ima sasvim druge prioritete. Njegov glavni cilj je odupiranje izraelskoj okupaciji Palestine i arapskih zemalja i konkretno izraelskoj supremaciji u regionu. Dalje, on se također protivi američkom prisustvu i dominaciji odnosno hegemonizmu u regionu Bliskog istoka. Ovaj blok ima podudarnih interesa sa prvim blokom koji predvodi Turska, ali je istovremeno suprotstavljen glavnim ciljevima prvog bloka u smislu domainacije regionom.

Na kraju, od konačnog ishoda borbe ova tri bloka ovist će i budućnost Bliskog istoka. Sada je u igri nadmetanje ova tri bloka koje Amerikanci i Izrael pokušavaju balansirati i okretati jedan protiv drugog za svoje ciljeve. To će se tako nastaviti još dugo vremena. Americi odgovara ovakva situacija jer iz nje najviše može profitirati. Ni jedna strana nije potpuno nevina ali neke su više naivne od drugih. Nema sumnje, Iran je najmoćnija sila regiona i jedina zemlja za koju se može reći da ima potpuni suverenitet i zbog toga je Iran problem. Sve ostale su neka vrsta vazala, i marioneta. Katar je specifičan. Katar pokušava balansirati koketirajući sa više suprotstavljenih sila i politika, imao je solidne odnose sa Izraelom kako bi lakše pomogao Palestincima, ali također pruža platformu protagonistima Arapskog proljeća, sirijskoj opoziciji, Hamasu a opet sa Iranom uspijeva imati korektne odnose. Za Katar je veća prijetnja hegemonizam Saudijske Arabije nego Iran, zbog rivalstva, te ideoloških i historijskih mimoilaženja.

U Dohi djeluje veliki broj ogranaka nautjecajnijih američkih univrziteta ali i think tankova, instituta i sl. od kojih su neki čak bliski Izraelu. S druge strane, Katar, iako to opovrgava, ipak podržava Muslimansku braću kao protagoniste jedne mirne transformacije arapskog svijeta iz diktature u politički pluralizam i to je jako pozitiva osobina Katara. S druge strane Katar podržave i neke pokrete selefističke provinijencije jer ne želi da izgubi podršku selefista nad kojima Saudijska Arabija želi imati monopol. Otuda i protivljenje Rijada da se džamija u Kataru nazove po Muhamedu ibn Abdul Vehhabu, sa kojim je vladajuća porodica al Thani u bliskoj srodničkoj vezi.

Utjecaj krize na BiH

Nakon uvođenja sankcija Kataru u našim medijima su se pojavile priče kako će sankcije uvedene Kataru utjecati i na ulaganja ove zemlje u Bosnu i Hercegovinu. Profesor Softić ističe kako neće doći do nekih bitnijih promjena u odnosu Katara prema BiH.

– Kada je u pitanju BiH, mi smo mala zemlja sa puno problema i nesređenom situacijom kod kuće. Čak ni Turska nije uspjela da se nametne kao kredibilan partner a kamoli lider svim tim zemljama. Ona u arapskom svijetu, za sada, ima samo Katar kao bliskog saveznika, sa ostalim zemljama su to uglavnom transakcijske veze, korektni odnosi na planu trgovine, ali arapske zemlje na Tursku gledaju s podozrenjem i strahom od dominacije. U zadnjih nekoliko godina mogli smo primjetiti da se sistematski turski utjecaj u arapskom svijetu pokušao, uspješno, eliminirati. To su Englezi nekad učinili sa Osmanlijama, a danas to rade Amerikanci i izrael sa Turskom koju predvodu AK partija i Erdogan. Skresali su krila Turskoj u arapskom svijetu, nametnuli su im Kurde u Siriji pomoću kojih žele da zabave Tursku da nema vremena kad se baviti kultiviranjem ugleda i utjecaja u arapskom svijetu.

Što se tiče BiH naš nacionalni interes je da ostanemo po strani arapskih nesuglasica, jer Arapi će se ponovo ujediniti, kad tad, ili će se približiti u stavovima, a šta je onda nama činiti. Pametni lideri bi zadržali distancu i nastavili kultivirati dobre odnose sa svim zemljama, i Katarom i Saudijskom Arabijom i Emiratima ali i sa Iranom takođe. Mi ne možemo sebi dozvoliti da izgubimo podršku tih zemalja a pogotovo ne njihove investicije, a Katar je posebno puno uložio u BiH, kako humanitarno, tako i poslovno. Al Jazeera Balkans ovdje upošljava na stotine naših novinara u cijelom regionu. Medijski utjecaj ove kuće važan je na Balkanu. On ovdje djeluje pomiriteljski, zbližava balkanske zemlje i narode. Ovo je posebno važno u postkonfliktnom društvu. S druge strane investicije UAE-a u BiH su takođe prisutne možda u još većem obimu, tako da je to za nas jako važno. Ne treba isticati ulogu saudijske Arabije koja je puno pomogla Bosni u odbrani i rekonstrukciji zemlje, izgradnji džamija i drugih centara. Dakle, mi ovdje ne smijemo zauzimati strane u sukobu, već gledati da zaštitimo naše nacionalne interese, ako uopće postoji negdje jasno definirano koji su to interesi. Ja nisam vidio ni jedan papir ozbiljniju studiju MVP-a ili Vlade koja bi ukazivala da naša zemlja ima jasno definiranu strategiju vanjske politike prema Bliskom istoku ili arapskim zemljama. Volio bih da griješim.

Na kraju profesor Softić ističe da je BiH opredijeljena na putu prema EU, te da taj put moramo nastaviti uz snažnu podršku borbi protiv ekstremizma i terorizma.

– Naša zemlja je u Evropi. Mi nemamo drugog puta naprijed osim evropskog puta. Mi također moramo podržati borbu protiv ekstremizma i terorizma i u tome dati svoj doprinos međunarodnoj zajednici i njenim predvodnicima. Ali, taj pravac ne smije predstavljati prepreku da gradimo, zadržimo i očuvamo bliske odnose sa islamskim svijetom, zbog vjerskih i ekonomskih razloga, bez obzira na porodičnu svađu i animozitete među Arapima. Posebno bi bilo pogubno da u našoj zemlji dolazi do ideološke polarizacije ili sektaštva po liniji svrstavanja na jednu, drugu ili treću stranu u ovom arapskom ili bliskoistočnom kolepletu. Mi korist možemo ostvariti samo na način da pokušamo održati dobre odnose sa svima i fokusirati se na ekonomiju i investicije. Mi smo sitna buranija da bismo uzimali bilo čiju stranu. Naravno, naši mediji, akademska zajednica, islamska zajednica i naša intelektualna elita treba pokušati dokučiti i ispravno razumjeti i javnosti protumačiti uzroke sukoba jer bez ispravnog razumjevanja nemoguće je formulirati i ispravnu politiku i strategiju prema tim zemljama. Politika Bliskog istoka u centru je globalne politike. Naravno, ne trebamo se ustezati od toga da osudimo ono što je za osuditi.

Što se tiče katarskih investicija u BiH za nas su one jako važne, iako je to minorno u odnosu na to koliko Katar investira u druge zemlje od Amerike do Australije. Katar je u BiH izgradio GHB biblioteku, obnovio Fakultet islamskih nauka, otvorio AJB, ulaže u real estate industriju, proizvodnju hrane. To treba cijeniti i ohrabrivati da to bude još u većem obimu. Isto to važi i za UAE, KSA i druge zemlje. Mislim da se trenutne tenzije neće negativno odraziti na investicije. Planiranje investicija nije posao koji se radi preko noći. Mnogi ratovi i žestoki sukobi izdrže investicije – zaključio je Osman Softić u razgovoru za NAP.

Akos.ba