Hakiranje portala – reket slobodnom novinarstvu
Hakiranjem internetskih portala u Bosni i Hercegovini počinjeni su krivični akti iznude, ucjene, onemogućavanja slobode informiranja…
Od prošle sedmice je u nekoliko navrata oboren najposjećeniji bh. portal – klix.ba. Oborio ga je još nepoznati haker (ili više njih) s namjerom iznude novca. Osoba potpisana kao "Anonymous Balkan" poslala je redakciji zahtjev za objavu vijesti s navodim apelom za pomoć izvjesnom "Ajetu". "Podijelite ovaj link na svojoj stranici za pomoć ovom čovjeku… Da vas ne čeka ista sudbina kao što sad trpi www.24sata.info, preporučujemo da to učinite, inače ćemo i na vaše stranice da pokrenemo DDoS napade dok se to ne učini. Hvala lijepa, vozdra", glasila je poruka.
Redakcija nije objavila link na stranicu, jer, kako kaže glavni i odgovorni urednik portala Adis Karadža, nisu imali potvrdu da se, zaista, radi o humanitarnoj akciji i da će novac, koji bi eventualno čitaoci uplaćivali, poslužiti u navedenu svrhu, a, povrh svega, zahtjev je imao karakter ucjene.
Izvršena prijetnja
Umjesto linka, portal je objavio zahtjev i prijetnju prijavio policiji, nakon čega je uslijedila još oštrija poruka. Redakcija ni ovaj put nije udovoljila zahtjevu, pa je prijetnja ispunjena – 5. januara ulaz na portal je zatvoren, a otvorilo se bezbroj pitanja. "Osim pitanja ko na ovakav način pokušava doći do novca i ko se to igra s emocijama građana, pitam se ko su ti ljudi, šta su sve u stanju uraditi? Ako su danas u stanju zatvoriti jedan medij, šta će uraditi sutra, ko je sljedeći na redu?", pita Adis Karadža, urednik portala klix.ba.
Slično se pita i urednik portala tuzlanski.ba, a koji je nekoliko dana kasnije, kada je policija već pokrenula istragu, dobio identičan zahtjev i prijetnju. Ni ovaj portal nije udovojio zahtjevu i od tada je, s vremena na vrijeme, otežan njegov rad. ‘Ako su hakeri danas u stanju zatvoriti jedan medij, šta će uraditi sutra, ko je sljedeći na redu?’ "Ovo je djelo neškolovanih i neobrazovanih, ali informatički potkovanih osoba, koje na najbezobzirniji način to zloupotrebljavaju. Ako su u stanju poobarati tako velik i posjećen portal kao što je klix.ba, ne znam čemu se imaju nadati mali portali i dokle će ići ucjene. Mi ionako pokrećemo humanitarne akcije, ali ne želimo da nas se ucjenjuje i nisam siguran na što su sve spremni i kakve zahjeve još možemo očekivati", kaže urednik portala tuzlanski.ba Nermin Krdžalić.
Hakeri su prijavljeni federalnom Ministarstvu unutrašnjih poslova za krivično djelo "iznuda", za šta je zaprijećena zatvorska kazna do tri godine, a u vezi s krivičnim djelom "ometanje rada sistema i mreže elektronske obrade podataka".
Međutim, osim iznude, u konkretnom slučaju došlo je do niza drugih krivičnih djela i povreda prava i sloboda. "Nama je uskraćeno pravo na slobodan rad, pravo na informiranje, naši čitaoci su uskraćeni za informacije, gubimo njihovo povjerenje… Oštećeni smo i profesionalno i materijalno", kaže urednik portala klix.ba.
Višestruka šteta
O tome se govori i u saopćenju Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine, koje je osudilo ovaj napad i poslalo urgencije MUP-u, Tužilaštvu i ostalim nadležnim institucijama za hitno otkrivanje i kažnjavanje počinioca. "Počinjen je kriminalni akt iznude i ucjene i onemogućen slobodan rad medija, što predstavlja napad na slobodu medija i slobodu informiranja, kao jednog od osnovnih temelja demokratskog društva", kaže se u saopćenju Vijeća za štampu. Hakirani mediji, povrh svega, u strahu su da će izgubiti klijente, da gube njihovo povjerenje, što u konačnici dovodi do velikih materijalnih gubitaka.
Urednik portala klix.ba kaže da, budući da je od nedjelje stranica više puta obarana, nisu bili u mogućnosti emitirati reklamne bannere klijenata. "Te bannere ćemo morati ponoviti. Sreća pa klijenti imaju razumijevanja, ali hoće li uvijek biti tako", kaže Karadža. Počinjen je kriminalni akt iznude i ucjene i onemogućen slobodan rad medija, što predstavlja napad na slobodu medija i slobodu informiranja. I njegov tuzlanski kolega se pouzda u razumijevanje klijenata, ali ističe da uvijek ima onih koje za to nije briga, pa traže smanjenje cijena.
Opširnije na portalu AJB:
