Simbol urbicida: Zašto za paljenje Vijećnice još niko nije odgovarao?
Prošle su već 24 godine kako je Vijećnica postala simbol urbicida, a priča o zapaljenoj Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine traje i do sada, a prosto je nevjerovatno da za to njeno paljenje još niko nije konkretno odgovarao, rekao je Ismet Ovčina, direktor NUB-a BiH, povodom obilježavanja sjećanja na 24. godine od paljenja zgrade sarajevske Vijećnice Prošle su već 24 godine kako je Vijećnica postala simbol urbicida, a priča o zapaljenoj Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine traje i do sada, a prosto je nevjerovatno da za to njeno paljenje još niko nije konkretno odgovarao, rekao je Ismet Ovčina, direktor NUB-a BiH, povodom obilježavanja sjećanja na 24. godine od paljenja zgrade sarajevske Vijećnice, javlja Anadolu Agency (AA).
Na današnji dan 1992. godine zapaljena je čuvena sarajevska Vijećnica. U noći između 25. i 26. augusta 1992. godine Vojska Republike Srpske na čelu sa komadantima osuđenim u Hagu za opsadu Sarajeva, granatirala je zgradu Vijećnice u kojoj se od januara 1951. godine nalazila Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.
Uništeno je tada oko 90 posto njenog knjižnog fonda, oko dva miliona bibliotečkih jedinica koji su svjedočili o kontinuitetu i historiji Bosne i Hercegovine. Bilo je to nakon mitskog paljenja Aleksandrijske biblioteke, te stradanja biblioteka u Poljskoj i nacističkog spaljivanja knjiga u njemačkim bibliotekama u toku Drugog svjetskog rata, najveći barbarski čin u historiji čovječanstva po broju uništenih knjiga i dokumenata neprocjenjive vrijednosti.
”Istorija nas uči da su se oni koji žele ugasiti napredne ideje i slobodu, često fokusirali na biblioteke i knjige, zabranjujući ih i paleći na lomači svoga barbarstva. Tako je i ova biblioteka namjerno bombardovana i spaljena”, rekao je Ovčina.
Unutrašnjost Vijećnice je gotovo potpuno uništena u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja. Nadljudskim naporima vatrogasaca, zaposlenika NUBBiH i građana Sarajeva, spašena je vanjska konstrukcija objekta, što je i omogućilo kasniju obnovu. Za građane Bosne i Hercegovine i grada Sarajeva Vijećnica je predstavljala simbol duhovnosti i dokaz višestoljetnog susreta različitih kultura i tradicija na ovim prostorima, mjesto okupljanja, učenja i druženja za generacije studenata, profesora, naučnika, istraživača … čak i jednog broja onih koji su naredili njeno granatiranje.
Nakon požara, dio spašenog fonda Biblioteke najprije je premješten u prostorije Bosanskog kulturnog centra, a 1993. godine započinje obnova njenih elementarnih funkcija u prostorijama „Odjeka“, u zgradi Ministarstva obrazovanja i kulure , na Obali, sve do 1998., kada se preseljava u zgradu bivše kasarne ”Maršal Tito“, današnji kampus Univerziteta u Sarajevu, u podstanarskom statusu.
”Zgrada obnovljene Vijećnice svečano je otvorena 2014. godine, ali se Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine nije uselila u svoj nekadašnji dom. Iako je u važećem Zemljišno-knjižnom izvatku NUBBiH jedini legalni korisnik objekta Vijećnica, ulazak i pristup uposlenicima, moguć je isključivo uz odobrenje Uprave Grada Sarajeva. Zbog toga je NUBBiH pokrenula Sudski spor kod nadležnog Suda u Sarajevu u junu 2014, u vezi sa rješavanjem statusa NUBBiH u zgradi Vijećnice. Također, obratićemo se međunarodnim donatorima i sponzorima da nam kažu da li su sredstva donirali za obnovu Vijećnice kao zgrade biblioteke ili kao zgrade gradske administracije i njenih činovnika. Danas i nakon 24 godine od strašnog zločina nad kulturnim pamćenjem i uništenjem Biblioteke, još uvijek je neriješen njen pravno-finansijski status”, rekao je Ovčina.
Istakao je da posljednih godina Ministarstvo civilnih poslova BiH, čini napore u pravcu rješavanja dugogodišnje agonije ove i ostalih šest institucija kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu, kako bi se obezbijedili adekvatni uslovi za rad ovih značajnih institucija koje čuvaju kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine.
”Cijenimo navedene napore, a posebno napore ministra Adila Osmanovića, ali rezultati nisu na nivou očekivanog, tim prije jer potpisnik mnogo isticanog Memoranduma o razumijevanju i podršci ustanovama kulture od općeg značaja i interesa za BiH još uvijek nije izvršio svoju finansijsku obavezu prema NUBBiH. I ovoga puta, odavde, iz ovog hrama kulture, apelujemo na nadležne sudske instance da se odrede o našoj tužbi u vezi statusa NUBBiH u zgradi Vijećnice; apelujemo na sve nadležne organe u državi BiH da riješe pravno- finansijski status i obezbijede odgovarajuće uslove za rad NUBBiH, prepoznatljive institucije kulture, obrazovanja i nauke, članice svih meritornih bibliotečkih asocijacija u Evropi i svijetu”, zaključio je Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH.
Akos.ba
