Reforma zdravstvenog sistema u FBiH: Ljekari između javne i privatne prakse

Priča o reformi u zdravstvenom sektoru ponovo je aktuelizirana u Federaciji BiH, a tome u prilog ide najava podnošenja inicijative Kluba Bošnjaka u Domu naroda federalnog Parlamenta.

– Mi ćemo sigurno na Klubu Bošnjaka zatražiti tematsku sjednicu o zdravstvu, koja će iskristalizirati sva ova pitanja – možemo li zagrebati, šta nas sve to boli, koji su to rokovi, koje su to mjere, ko će biti zadužen da radi na tome i uključiti maksimalno resorno ministarstvo i federalnu Vladu u ovu priču. Nek’ to traje mjesec ili dva, nije važno, ali ako želimo sveobuhvatno riješiti ovaj problem, mislim da mu se moramo kvalitetno posvetiti, kaže za Oslobođenje Jasenko Tufekčić, potpredsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH.

On podsjeća kako je prije desetak dana održan sastanak s novom direktoricom UKCS-a Sebijom Izetbegović, a razgovaralo se o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

– Poslije toga, otvorio se niz špekulacija. Ali, zar treba neka posebna pamet da se kaže kako je kod nas zdravstvo bolesno i da objektivno pacijenta nema nigdje, da se cijela priča svela na novac, na veze, na to da zdravstvenu uslugu može imati samo onaj ko to može da plati. Na ovakav način nećemo sigurno imati zdravstvo u naredne dvije ili tri godine, kaže Tufekčić.

Da je neophodno što prije provesti reformu u zdravstvenom sektoru, smatra i Predsjedništvo SDA, koje je na posljednjoj sjednici zaključilo da će ova stranka, u interesu pacijenata i zdravstvenih radnika, podržati reforme kojim će se osigurati racionalizacija zdravstvene zaštite i onemogućavanje istovremenog rada ljekara i u javnim i u privatnim ustanovama.

– Već ranije sam izjavio da postoji zakonska procedura koja govori da ljekari imaju pravo na dodatni rad. Dakle, to je i ustavno pravo. I Zakon o radu predviđa pravo na dodatni rad. Bilo kakva inicijativa ne vjerujemo da može proći u Parlamentu, bez obzira na to što je pokrenuta sa tako visokog nivoa, vjerovatno od gospođe Sebije Izetbegović. Mislim da nema opravdanja da se takva izmjena donese. To bi bilo kršenje Ustava prije svega i ono bi moglo pasti na Ustavnom sudu, smatra dr. Suad Rožajac, predsjednik Sindikata uposlenika Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo.

Ističe da se u okviru “nekakvih reformi zdravstva sad govori o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti”.

– Međutim, mi još uopšte nemamo nikakvu predstavu u ovom društvu šta to sve predstavljaju reforme. Sve što spomenemo, šta neko hoće da provede u zdravstvu, pa su to vrlo često i nekakve privatne inicijative, onda to podvlačimo – kao to je reforma u zdravstvu. Bilo bi već jednom red da se konačno izađe sa planom tih reformi. Pa, ako je u okviru plana reformi da se mijenja zakon i to samo u ovoj stavci, da se odobri ili ne odobri dodatni rad za ljekare, onda se slažemo, ali hajdemo voditi diskusiju o tome i ako je to sastavni dio reformi. Sad-zasad, pošto nikakve reforme još nisu ni objavljene, sve se to svodi na pojedinačne inicijative uglednih članova društva, mišljenja je Rožajac, dodajući kako se nada da će, ipak, o tome više riječi dati struka.

Potpredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mladen Bošković kaže kako je HDZ spreman razgovarati o svakoj inicijativi koja dođe od koalicijskog partnera.

– A kako će se ko izjasniti, to vam ne mogu reći, u ovom trenutku to je teško prejudicirati, kaže Bošković.

Federalni poslanik SBB-a Zlatko Kravić podsjeća da je ova oblast već regulisana zakonom, te kaže da je na zdravstvenim ustanovama da li će se to odobriti ili neće. Mišljenja je da bi trebalo jasno propisati zakonske uslove rada u privatnoj praksi, te vršiti kontrolu ljudi koji rade u privatnoj praksi.

– Znači, dobra zakonska regulativa, plus dobra kontrola. Ako se to uredi, ne vidim zašto se ne bi moglo raditi i u privatnim i u javnim ustanovama, kaže Kravić.

Mujo Hodžić, poslanik Demokratske fronte, mišljenja je da treba argumentovano pokazati šta dobijaju pacijenti, šta ljekari, šta javni zdravstveni sistem.

– U principu, sve ono što se rješava bez sveobuhvatnog sagledavanja i struke, bojim se da bi u konačnici rezultiralo nekim sakatim rješenjem. U svakom slučaju, treba sačekati da inicijativa dođe u Parlament da bi se vidjelo o čemu se radi. Očekujem da će se razviti opsežna diskusija i na kraju svrsishodna. Neophodno je da se pita i ljekarska komora za stav. Nemoguće je da struka o tome ne kaže šta misli, kaže Hodžić.

Oslobođenje