Glavni tužilac Haškog tribunala: U Srebrenici je počinjen genocid, zabrinjavajuće je što to neki ljudi negiraju

Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz u razgovoru za Anadolu Agency (AA) je govorio o mogućem povratku lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja u Hag, datumu zatvaranja Tribunala, sudskim postupcima protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića ali i o zabrinutosti zbog negiranja genocida u Srebrenici.

“Ne mogu dati tačan datum kada će se Šešelj vratiti u Hag ali moj ured je tražio da se on vrati. Od Žalbenog vijeća smo tražili da donese konačnu odluku o njegovom povratku u pritvor. Još uvijek traje taj proces”, istakao je Brammertz dodajući da se ni postupak protiv Gorana Hadžića ne može nastaviti sve dok se njegovo zdravstveno stanje ne popravi.

“Kao što znate postupak u slučaju Hadžić je prekinut zbog njegovih zdravstvenih razloga prije nekoliko mjeseci. Ne mogu kazati kakvo će biti njegovo zdravstveno stanje u narednom periodu. Ali, sve dok je situacija ovakva, postupak ne može biti nastavljen i bit će prekinut”, pojasnio je.

– Haški tribunal se zatvara 2017.  godine –

Podsjetio je da bi se, kao što je ranije u nekoliko navrata već najavljivano, Haški tribunal trebao zatvoriti 2017. godine. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju prestat će sa radom nakon što bude izrečena i posljednja presuda za ratne zločine.

“Prošle sedmice smo predstavili izvještaj Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Na osnovu sadašnjeg stanja posljednji postupci žalbi se očekuju 2017. godine, što bi trebao biti i konačan datum zatvaranja Tribunala”, potvrdio je Brammertz.

U slučaju dodatnih žalbi, sudski postupci bi se, nakon zatvaranja Haškog tribunala, prenosili na takozvane mehanizme Međunarodnog tribunala.

“Bit će do tada sigurno donesene prvostepene presude u vezi sa postupcima koji se vode protiv Karadžića i Mladića. Ali ako budu postojale žalbe, a sigurni smo da će ih biti, potupke će preuzeti mehanizmi Međunarodnog tribunal za kriminal za bivšu Jugoslaviju (ICTY), ali neće biti ICTY-a. Bit će nova struktura koja će biti odgovorna za ove slučajeve”, rekao je Brammertz.

Naglasio je da bi prvostepena presuda u predmetu Karadžić trebala biti izrečena kasnije u toku ove godine.

“Presuda u slučaju protiv Karadžića bi trebala biti gotova do kraja godine, a postupak protiv Mladića je bio nakratko prekinut kako bi se odbrana pripremila za dokaze iz Tomašice. Nadamo se da ćemo do kraja godine imati finalne podneske koji bi bili predloženi početkom naredne godine. Naravno, sudijama bi trebalo određeno vrijeme da napišu presudu. Očekujemo da će krajem ove ili početkom naredne godine postupci biti, ako ne okončani onda u završnoj fazi”, istakao je glavni tužilac Haškog tribunala.

– Dokazi iz Tomašice jasno govore o sistematskom ubijanju –

Prema njegovom mišljenju, dokazi iz masovne grobnice Tomašica kod Prijedora su vrlo značajni u postupku protiv Mladića jer, kako napominje, jasno govore o sistematskom karakteru ubijanja ljudi s tog prostora.

“Tomašica daje dodatne informacije o organiziranom karakteru ubijanja na stotine osoba u tom gradu. To je vrlo relevantan podatak i važno je da se dokazi koriste i u ovom slučaju”, naglasio je Brammertz.

Govoreći o samom radu i učinkovitosti Tribunala, istakao je da bez djelovanja ovog međunarodnog suda mnogi počinioci teških ratnih zločina nikada ne bi bili dovedeni pred lice pravde.

“Lično mislim da se, ako se pogleda 20 godina dosadašnjeg rada suda, uradio vrlo važan posao u vezi sa odgovornošću. Mislim da bez rada Haškog tribunala mnoge od ovih osoba koje su osuđene ne bi bile privedene. Radom Tribunala je značajno ojačano i zakonodavstvo u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini. Posmatrano iz šireg ugla, rad Tribunala je pomogao da se ojača međunarodno kazneno pravo. Lično mislim da je formiranje Haškog tribunala bila vrlo važna inicijativa. Sve stvari sigurno nisu bile perfektne ali su u značajnoj mjeri doprinijele da se pred lice pravde privedu mnogi koji su najviše odgovorni za mnoge žrtve u ovom regionu”, kazao je Brammertz.

Ipak, napominje kako je vrlo zabrinut zbog činjenice da još uvijek u BiH i u regionu postoje osobe i krugovi koji ne žele da priznaju i otvoreno negiraju genocid u Srebrenici, koji je, kako i sam kaže, jasno i nedvosmisleno potvrdio međunarodni sud.

“Uvijek negiranje genocida posmatram sa zabrinutošću i slušam o tim negatorima, što mi je teško shvatiti jer međunarodni sudovi koji su nadležni da odluče šta je genocid a šta nije donijeli su odluku da je to genocid. Nema sumnje oko kvalifikacije tog događaja i teško mi je shvatiti zašto ljudi još uvijek koriste takve komentare koji nisu u skladu sa realnošću. Negiranje genocida je i uvreda za hiljade žrtava koje su ubijene i one koji su izgubili svoje najmilije”, smatra Brammertz.

– Istinsko pomirenje se mora desiti unutar određene zajednice –

Dodaje kako su sudski procesi u slučajevima ratnih zločina značajni ali, kako kaže, istinsko i dugoročno pomirenje moraju se desiti unutar određene zajednice i među njenim članovima koji su u prošlosti imali teško ratno iskustvo.

“Ne mislim da sudski proces sam može doprinijeti pomirenju. To se mora desiti unutar društava. Različite grupe unutar društva moraju same poduzeti tu inicijativu. Bez odgovornosti i pravde ne može biti ni pomirenja. To je preduslov da počnete razmišljati o pomirenju”, napomenuo je.

Objašnjava kako se u mnogim dijelovima svijeta i dalje dešavaju ratni zločini, ubijanja, masakri i genocidi napominjući da međunarodna zajednica možda nije naučila lekciju iz prošlosti.

“Nažalost, mnogi zločini se i dalje dešavaju skoro svugdje, a genocid nije izuzetak. Da li je međunarodna zajednica naučila lekciju? Nisam svaki dan ubijeđen u to”, istakao je Brammertz dodajući kako međunarodna zajednica mora naučiti lekcije za bolju budućnost svih ljudi u svijetu.

– Veliki broj civilnih žrtava u ratovima i masakrima diljem svijeta –

Naglašava kako, nakon Drugog svjetskog rata, u svijetu nikada nije bilo toliko oružanih sukoba i ratova kao što je to slučaj danas.

“Moramo biti pošteni i kazati da nakon Drugog svjetskog rata nikada istovremeno nije bilo toliko ratova u svijetu. Ako pogledate žrtve, mislim da je broj civilnih žrtava, odnosno žena i djece, u poređenju sa vojnim žrtvama, porastao. Mi smo danas u situaciji kada se čine mnogi zločini protiv čovječnosti, ratni zločini i genocidi. Nadam se da će međunarodna zajednica preuzeti svoj dio odgovornosti”, kazao je Brammertz.

Na kraju je izrazio nadu da će političari i narodi koji vode oružane sukobe u mnogim krajevima svijeta postići politički konsenzus kako bi živjeli u miru bez ubijanja i ratnih zločina.

“Nadam se da će biti postignut politički konsenzus u krizama koje se dešavaju u svijetu, kao što je trenutno kriza u Siriji, Južnom Sudanu, Libiji i drugim regijama, gdje smo daleko od postizanja mira i da budemo sigurni da zločini više neće biti počinjeni na tim prostorima”, rekao je Brammertz za AA.

Akos.ba