Zašto je jedenje banana bolje od pijenja antidepresiva i lijekova za smirenje?
Banane su omiljeno voće brojnih sportista koji tragaju za nadopunom nivoa elektrolita i brzim izvorom energije, ali one su i mnogo više od ukusne poslastice ili dodatka doručku. Bogate vitaminima, mineralima i drugim korisnim sastojcima, banane mogu poslužiti kao prirodan lijek za liječenje depresije, poboljšanja rada mozga i smirenja nervnog rastrojstva.
Bliži pogled na naučnu literaturu otkriva čitav niz malo poznatih koristi vezanih za konzumaciju ovog voća. Regulisanje krvnog pritiska, liječenje bolesnih crijeva, olakšavanje simptoma atritisa i liječenje ovisnosti o narkoticima su samo neke od dodatnih koristi koje se pripisuju ovom jednostavnom voću koje je jedno od najkorisnijih, široko dostupnih i najjeftinih oblika superhrane dostupnih čovjeku.
Jedenje banana može olakšati simptome depresije i popraviti raspoloženje
Banane sadrže triptofan, sastojak koji se još nalazi i u purećem mesu, a koji pomaže uspostavu smirenog, opuštenog raspoloženja. Zbog bogatog sadržaja vitamina B-skupine, te zahvaljujući konverziji triptofana u serotonin – ‘hormon sreće’, banane pomažu kod problema s raspoloženjem i podržavaju osjećaj blagostanja.
Od ukupno poznatih osam vitamina iz skupine B-vitamina, banana je odličan izvor njih pet – tiamina (B1), riboflavina (B2), niacina (B3), piridoksina (B6) i folata (B9). Vitamini B-kompleksa su osnovna ‘hrana’ našeg nervnog sistema, a pomažu pri usvajanju i iskorištavanju drugih nutrijenata, te čuvaju zdravlje srca, mišića, kose i kože.
„Depresija se može izbjeći ukoliko nastavimo da unosimo dovoljne količine B-vitamina uporedo s starenjem“, pojašnjava Emily Main u članku objavljenom u novinama Rodale News. „Pozitivan efekat na liječenje depresije je još izraženiji kada iskombinujemo korištenje prirodnih izvora B-vitamina s dodatnim unosom vitaminskih suplemenata.“
Pored B-vitamina, banane sadrže velike količine kalijuma, elektrolitnog minerala koji je neophodan za normalno funkcionisanje srca, bubrega i drugih organa. Moždani neuroni takođe zavise u velikoj mjeri od kalijuma, a njegov nedostatak može dovesti do ‘moždane magle’ i drugih kognitivnih problema.
Naučna studija objavljena 2013. u naučnom magazinu Journal of Neuroscience Letters je istraživala unos dodatnih količina kalijuma na nivoe slobodnih radikala u mozgu. Nakon 20 dana suplementacije s kalijumom, uočeno je da su nivoi slobodnih radikala u mozgu drastično opali, te je došlo do smanjenja oksidativnog oštećenja koje se pojavilo kod ispitanika. Budući da oksidativna oštećenja dovodi do slabljenja funkcija mozga, kalijum spriječava njihov nastanak i moguća oštećenja mozga.
Izvor: naturalnews.com
Za Akos.ba preveo: Nedim Botić
