‘Ova atmosfera sveopćeg straha, prividnog govora, u ljudima je proizvela doslovni strah od otvaranja – od stvarnog razgovora.

Razgovarala: Saida Mustajbegović

O strahu, dobu fundamentalizama, kapilarnog fašizma i totalitarnih društava priča na predavanjima, u knjigama i ponekom intervjuu. No, dvije nove knjige bile su povod, ali ne i jedini razlog za razgovor sa akademikom, profesorom, književnikom i predsjednikom Društva pisaca BiH Dževadom Karahasanom (Duvno, 1953.).

Riječ je o drugom dijelu trilogije o Hajjamu koji će uskoro biti objavljen u Hrvatskoj pod nazivom ”Utjeha noćnog neba”, a izdavač je Profil.

Kao i u prvom romanu “Sjeme smrti”, glavni protagonist je fascinantni Perzijanac Omar Hajjam koji je živio u 12. stoljeću. Pored romana objavljena je i zbirka priča “Kuća za umorne”, čiji je podnaslov “Pjesme o ljubavi u smrti” i upućuje na osnovnu temu knjige – ljubav.

• Uskoro u Hrvatskoj izlazi drugi dio trilogije u kojoj je glavni protagonist sjajni Perzijanac Omar Hajjam. Upravo za ovog velikog naučnika, ali i autora često recitovanih rubaija, kažete da vam je najbolji sagovornik.

To je samo na prvi pogled čudno – kako mi može biti sugovornik neko ko je živio u Perziji u 12. stoljeću?! Ali zaista može, u kriznim periodima života ljudi traže i pronalaze sugovornike i tamo gdje bi najmanje očekivali. To se pogotovo često događa u epohama koje su javni govor ideologizirale i učinile netrpeljivim, kao što je slučaj sa vremenom u kojem mi danas živimo.

Zar nije Goethe, koji je živio u jednom sličnom vremenu, pronašao sugovornika u Hafizu Širaziju? U Evropi svog vremena sigurno ga nije mogao naći – među ljudima koji pjene od antiislamizma, antitradicionalizma, nacionalizma (u to vrijeme su upravo nastajale nacije i nacionalizmi pod pritiskom Napoleonovih osvajanja), revolucionarnih i antirevolucionarnih zanosa i netrpeljivosti. Ako ste pročitali dvije Goetheove stranice, jasno Vam je da on nije podnosio govor s tako mnogo pjene i tako malo supstance, dakle među svojim suvremenicima nije mogao naći pravog sugovornika. Našao ga je u književnosti – jezik, srećom, čuva i ne zaboravlja….

Opširnije na portalu Al Jazeere:

Karahasan: Nepodnošljiva šutnja puna buke