Alija Izetbegović: Predsjednik koji je branio državu i ideju zajedničke Bosne i Hercegovine

Na današnji dan, 19. oktobra 2003. godine, u Sarajevu je preminuo Alija Izetbegović, prvi predsjednik Predsjedništva nezavisne Republike Bosne i Hercegovine. Prema vlastitoj želji, ukopan je na Šehidskom mezarju Kovači, među onima koji su život dali za odbranu domovine.

Njegovo ime ostaje vezano za vrijeme u kojem se odlučivalo hoće li Bosna i Hercegovina opstati. Predvodio je državno rukovodstvo tokom agresije, opsade Sarajeva, masovnih progona i razaranja, noseći odgovornost za odluke koje su određivale budućnost zemlje.

Od zatvorskih godina do državničke odgovornosti

Izetbegović je rođen 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a odrastao je u Sarajevu. Završio je Pravni fakultet, radio kao pravnik i pisao o vjeri, slobodi i položaju čovjeka u savremenom svijetu.

Dva puta je zatvaran. U Sarajevskom procesu 1983. osuđen je na četrnaest godina zatvora, a slobodu je dočekao 1988. godine.

Bio je osnivač i prvi predsjednik Stranke demokratske akcije 1990. Nakon prvih višestranačkih izbora izabran je za člana, a potom za predsjednika Predsjedništva.

Braniti Bosnu značilo je braniti pravo na zajednički život

Njegovo političko djelovanje odvijalo se u vremenu uspona srpskog i hrvatskog nacionalizma, teritorijalnih pretenzija i pokušaja da se Bosna i Hercegovina podijeli prema etničkim granicama.

Nasuprot takvim projektima, zagovarao je očuvanje države i mogućnost zajedničkog života. U njegovim javnim porukama mjesto su imali razgovor, razum i potreba da se narodima prištede stradanja. Pozivao je sugrađane Srbe i Hrvate i njihove političke predstavnike da traže izlaz zasnovan na pravu.

Borbu za opstanak države nije predstavljao kao borbu protiv srpskog ili hrvatskog naroda. Njeno političko opravdanje bili su odbrana i oslobađanje teritorije Bosne i Hercegovine te očuvanje zemlje u kojoj ljudi neće biti progonjeni zbog svog imena, vjere ili porijekla. Insistirao je na zaštiti civila i poštivanju ratnog prava.

To opredjeljenje sažima njegova poruka: „Treba da Srbi budu Srbi, Bošnjaci-Bošnjaci, Hrvati-Hrvati, ali da svi budu malo više Bosanci.“

U toj rečenici pripadnost domovini povezuje različite identitete. Bosna i Hercegovina opstaje kada je njeni ljudi prihvate kao zajedničku odgovornost.

Pravda umjesto osvete

Izetbegović je ostavio i upozorenje: „Neka niko ne traži osvetu, već pravdu, jer osveta pokreće lanac zla kome nema kraja.“

Takve riječi imaju posebnu težinu kada dolaze od čovjeka koji je predvodio napadnutu državu. Traženje pravde podrazumijeva utvrđivanje odgovornosti za zločine, a istovremeno čuva društvo od pripisivanja krivice cijelim narodima.

Odbrana domovine bila je zajedničko djelo boraca, građana i svih koji su održavali život u najtežim okolnostima. Izetbegovićeva historijska uloga vezana je za političko predvođenje te borbe i zastupanje Bosne i Hercegovine pred svijetom.

Državnik i autor čija su djela prešla granice Bosne i Hercegovine

Međunarodno poštovanje koje je uživao potvrđuju susreti sa svjetskim državnicima i priznanja, među kojima je priznanje Foruma Crans Montana za razvoj demokratije iz 2000. godine.

Njegove knjige nastavile su živjeti izvan bosanskog govornog prostora. Muzejska biblioteka čuva izdanja na turskom, engleskom, arapskom i francuskom jeziku, dok biografija Muzeja navodi da je „Islam između Istoka i Zapada“ preveden na devet jezika.

Godišnjica njegove smrti zato je prilika da se, uz državničku ulogu, ponovo čitaju njegove misli o slobodi, odgovornosti i čovjeku.

Čuvati Bosnu i Hercegovinu danas znači jačati njene institucije, pamtiti žrtvu njene odbrane i graditi zemlju u kojoj će nove generacije živjeti sigurno i dostojanstveno. Takav patriotizam daje trajan smisao sjećanju na prvog predsjednika.

Dženaza Aliji Izetbegoviću klanjana je 22. oktobra 2003. godine na Trgu Bosne i Hercegovine u Sarajevu, pred više od 100.000 ljudi, dok pojedine procjene navode i više od toga broja. Uprkos kiši, građani su ispunili trg i ulice kojima je prolazila povorka prema Kovačima. Porodici, prijateljima i saborcima pridružili su se predstavnici stranih država i međunarodnih organizacija. Bio je to dostojanstven oproštaj obilježen tugom i poštovanjem prema čovjeku koji je predvodio državu tokom njenih najtežih godina. Uz državne i vojne počasti, ukopan je među braniocima Bosne i Hercegovine, kako je i želio.

Povodom godišnjice smrti sinoć je u Memorijalnom centru Sarajevo premijerno prikazan dokumentarni film “Alija – San o zemlji na razmeđu svjetova”. Autor filma je Nermin Hodžić, a reditelj Ahmed Imamović. Televizijska premijera je večeras u 21 sat na Federalnoj televiziji.

Na godišnjicu smrti delegacije i građani tradicionalno polažu cvijeće i uče Fatihu kod njegovog turbeta na Kovačima.

akos.ba