Riječ stručnjaka: Zabrana vjerskih obilježja u sudstvu je diskriminacija i kršenje slobode vjeroispovijesti

Zabrana hidžaba kuca na vrata institucija u Bosni i Hercegovini. Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović upozorio je na ovo jučerašnjim dopisom Parlamentarnoj Skupštini Bosna i Hercegovine!

Naime, jučer je Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović uputio pismo šefovima klubova naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, upozoravajući da predloženi „evropski“ Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine ugrožava prava muslimana. Pismo je upućeno Šefiku Džaferoviću, kao šefu Kluba Bošnjaka, Nikoli Špiriću, šefu Kluba Srba, te Marini Pendeš, šefici Kluba Hrvata u Domu naroda.

Reisu-l-ulema izražava zabrinutost zbog diskriminacijske odredbe člana 14., ranije dostupnog, Nacrta Zakona o sudu BiH koji bi se uskoro trebao naći pred poslanicima Parlamentarne skupštine BiH (PS BiH).

“Uprkos činjenici da se radi o tzv. reformskom zakonu, čije usvajanje se pravda evropskim putem BiH, jačanjem vladavine prava i nezavisnosti Suda BiH, nije moguće prihvatiti njegov nacrt ili prijedlog, u kojoj god formi se pojavi pred zastupnicima, bez odgovarajućeg pretresa njegovog kvaliteta i usaglašenosti sa Ustavom BiH. U vezi sa tim, član 14. koji nosi naslov ‘oznake pripadnosti’, propisuje kako ‘suci za vrijeme vršenja službene i sudačke dužnosti ne smiju isticati bilo kakve oznake ni sadržaje vjerske, političke, nacionalne ili druge pripadnosti niti smiju poduzimati bilo kakve radnje koje uključuju molitvu ili vjerske geste ili izraze’ (stav 1.). Takva zabrana je stavom 2. prožeta na sve zaposlenike suda. Dalje se navodi da će ‘predsjednik Suda i predsjednik Apelacijskog odjeljenja Suda (…) posebnim pravilnikom propisati pravila ponašanja i odijevanja kako za zaposlene tako i za stranke’ (stav 3).” – stoji u pismu Reisu-l-uleme.

Bosna i Hercegovina je sekularna država, gdje su prava pripadnika vjerskih zajednica garantovana Ustavom i međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima koje su inkorporirane u ustavni sistem. Sloboda vjeroispovijesti je garantovana svakom građaninu naše zemlje. Država ima obavezu da se suzdrži od poduzimanja bilo kojih radnji koji bi se ta sloboda ograničila ili podvrgla uslovima kojim bi se ispoljavanje vjeroispovijesti moglo ograničiti van javnog interesa i morala društva. Tako kaže teorija slobode vjeroispovijesti kada je u pitanja naša država.

Međutim, nacrt Zakona o sudu Bosne i Hercegovine, koji se trenutno nalazi u parlamentarnoj proceduri državnog Parlamenta, predviđa da sudije i svi ostali uposlenici suda za vrijeme vršenja dužnosti ne smiju isticati bilo kakve radnje koje uključuju molitvu ili vjerske geste ili izraze. Ovakva odredba, ukoliko bude usvojena kao zakon, direktno diskriminiše vjernike koji nose vjerska obilježja i isključuje ih iz mogućnosti prava na rad u sudu i pravosudnim institucijama.

Advokat Emir Kovačević iz Sarajeva za Akos.ba govori da ovakva formulacija može negativno uticati na ljudska prava, posebno prava žena muslimanki koje nose hidžab. „Mišljenje Venecijanske komisije jeste da postoji opasnost da takva zakonska formulacija može neopravdano ograničiti pravo na slobodu vjere i uvjerenja. Zbog toga smatram da se jedna takva odredba treba prilagoditi na način da nema apsolutne i generalne zabrane vjerskog izražavanja. Mislim da se može naći kompromis jer već postoji pravni institut izuzeća sudije ukoliko se smatra da postoji njegova pristrasnost u konkretnom predmetu.“ – ističe advokat Kovačević.

S druge strane, advokat Kovačević smatra da se radi o sukobu dva legitimna interesa a to su: nepristrasno pravosuđe i zaštita ljudskih prava. „Ja ne mogu prihvatiti da ljudi koji imaju neko vjersko obilježje na poslu da su pristrasni zbog toga. To je stereotip i predrasuda. Ja mislim da kvalifikacija dužnosnika u pravosuđu mora zavisiti od stručne spreme i iskustva koje imaju a ne od izgleda.“

Advokat Kovačević ističe da bi, ukoliko ovakav zakon prođe, ženama pravnicama koje nose hidžab ne bi bilo dopušteno da budu sudije ili da rade u pravosudnim institucijama samo zato što imaju na sebi vidljivo vjersko obilježje, bez obzira što ima adekvatnu stručnu spremu za taj posao. Na taj način se njihovo obrazovanje stavlja u drugi plan a izgled u prvi, koji bi, prema ovom zakonu, bio presudan.

Podsjećanja radi, u februaru  2016. godine su održani protesti širom Bosne i Hercegovine gdje su građani osudili stav Visokogs sudskog i tužilačkog Vijeća BiH da se zabrane vjerska obilježja u pravosudnim insitucijama. Sredinom ove godine su dvije žene sa hidžabom odbijene za posao u sudu u Tuzli iako su ispunjavale uslove tokom konkursne procedure.

Akos.ba