Crni petak – fenomen prekomjerne potrošnje

 I dok trgovci ostvaruju rekordnu prodaju, postavlja se pitanje: da li je Crni petak uopće koristan za nas — ili je postao simbol konzumerizma koji podgrijava impulsivnu, neracionalnu kupovinu?

Rekordna potrošnja – dokaz moći marketinga

Prema podacima, građani Hrvatske su prošlog Crnog petka potrošili više od 106,8 miliona eura, što je povećanje od 5,5% u odnosu na prethodnu godinu.
Porastao je i broj transakcija u maloprodaji i web trgovinama, što jasno pokazuje da potrošači tokom ovog perioda kupuju više nego inače — najčešće vođeni popustima, a ne stvarnim potrebama.

Slični trendovi bilježe se globalno. Podaci koje je objavio Forbes pokazuju da su online prodaje na Crni petak jače nego ikad, dok su rezultati fizičkih trgovina “mješoviti”. Elektronska trgovina postaje centralna tačka Crnog petka — jer je kupcima lakše kliknuti “kupi” nego razmisliti o stvarnoj potrebi.

Marketing stvara iluziju da moramo kupovati

Crni petak potpuno je izgrađen na psihologiji hitnosti. Natpisi poput:

• “Samo danas!”

• “Zadnja šansa!”

• “Ograničene zalihe!”

naše odluke čine bržim i manje racionalnim.
Stručnjaci za ponašanje potrošača upozoravaju da ovakve marketinške poruke direktno utiču na centar za donošenje odluka, što rezultira impulsnom kupovinom. Nerijetko kupimo stvari koje nikada ne bismo kupili da nisu na popustu.

A najpoznatiji trik?
Vještački napumpane “stare cijene” – kako bi popust izgledao dramatičnije nego što zaista jeste.

Rezultat: iluzija da “štedimo”, dok zapravo trošimo više.

Konzumerizam kao način života

Crni petak podgrijava ideju da je više = bolje.
U stvarnosti, kupovina na popustu često daje kratkotrajan osjećaj zadovoljstva, nakon kojeg dolazi prazan prostor — i novi val želja.

Riječ je o ciklusu koji hrani konzumerizam: Vidimo popust > Kupimo > Osjetimo kratko zadovoljstvo > Želimo opet.

I tako svake godine, snažnije nego ranije.

Crni petak postaje kulturni ritual — ne samo dan kupovine, nego dan pretjerane kupovine.

Finansijske posljedice – nevidljive na prvi pogled

Mnogi potrošači tokom Crnog petka troše više nego što su planirali, ulazeći u nepotrebne troškove.
To je posebno opasno u godinama rasta cijena i inflacije, kada svaki neplanirani izdatak može opteretiti kućni budžet.

Psiholozi upozoravaju: Ako kupujemo zbog popusta, a ne zbog potrebe — nije popust to što nas vodi, nego emocija. A emocije su loš vodič za finansijske odluke.

Vrijeme je za drugačiji pristup: zašto nam treba “bijeli petak”

Umjesto da Crni petak bude dan masovne potrošnje, možemo ga redefinisati kao: Bijeli petak — dan svjesne kupovine. To je dan u kojem:

• kupujemo samo ono što nam stvarno treba

• poštujemo vlastiti budžet

• biramo kvalitet, a ne količinu

• razmišljamo o dugotrajnosti, a ne brzom zadovoljstvu

• odbijamo da nas marketing vodi u impulsne odluke

• razvijamo zdrav odnos prema stvarima

Bijeli petak simbolizira čistoću izbora, odgovornost i umjerenost.

To je poziv da ne trošimo zato što je “petak”, nego zato što imamo realnu potrebu.

Zašto bi “Bijeli petak” bio bolji?

• Finansijska sigurnost: manje impulsa, više racionalnih odluka.

• Održivost: manje otpada, manje nepotrebnih proizvoda.

• Emocionalno zdravlje: smanjenje stresa koji dolazi nakon impulzivnih kupovina.

• Otpornost na manipulativni marketing: jačanje vlastite samokontrole.

• Bolji odnos prema novcu i stvarima: kupujemo zbog vrijednosti, ne zbog popusta.

Izbor je naš.

Crni petak je postao globalni simbol trošenja, marketinga i potrošačke euforije. Svake godine donosi rekorde u prodaji, ali i rastuću zabrinutost zbog prekomjernog konzumerizma.

Zato je možda vrijeme da prestanemo robovati popustima i da ovaj dan pretvorimo u priliku za nešto bolje:

Umjerenost.
Svjesnost.
Mir.
Zahvalnost.

akos.ba