U Fokusu

Godišnjica drugog masakra na Markalama: 43 ubijena, 90 ranjenih

Danas se navršava 30 godina od drugog masakra na sarajevskoj pijaci Markale, jednog od najtragičnijih događaja tokom opsade Sarajeva. U napadu Vojske Republike Srpske (VRS), koji se dogodio 28. augusta 1995. godine u 11 sati, pet granata ispaljenih s položaja na Trebeviću ubilo je 43, a ranilo više od 90 civila.

Granate su pale u blizini sjevernog ulaza u Gradsku tržnicu u trenutku kada je veliki broj građana kupovao osnovne životne namirnice. Eksplozija minobacačke granate kalibra 120 mm prouzročila je masakr među civilnim stanovništvom, većinom ženama, starijim osobama i djecom.

Markale, koje se nalaze u srcu glavnog grada Bosne i Hercegovine, tokom opsade su bile česta meta artiljerijskih napada. Upravo zbog toga ovaj zločin ostaje duboko urezan u kolektivno pamćenje Sarajeva.

U prvim izvještajima međunarodnih snaga, UNPROFOR je zauzeo neutralan stav, tvrdeći da nije moguće sa sigurnošću utvrditi s koje strane su granate ispaljene. Međutim, istina je izašla na vidjelo nekoliko godina kasnije.

Tek 1999. godine, Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija podnesen je zvaničan izvještaj u kojem je jasno utvrđeno da je odgovornost za napad snosila Vojska Republike Srpske. Time su konačno pobijene različite teorije zavjere koje su pokušavale osporiti stvarne nalogodavce i izvršioce ovog zločina, uključujući i prethodni masakr na Markalama iz 1994. godine.

U ovom brutalnom napadu ubijeni su:

Omer Ajanović, Hidajet Alić, Salko Alić, Zeno Bašević, Husein Baktašević, Sevda Brkan-Kruščica, Vera Brutus-Đukić, Halida Cepić, Paša Crnčalo, Mejra Cocalić, Razija Čolić, Esad Čoranbegić, Dario Dlouhi, Salko Duraković, Alija Dževlan, Najla Fazlić, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Herceglić, Jasmina Hodžić, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegović, Adnan Ibrahimagić, Ilija Karanović, Mesudija Kerović, Vehid Komar, Muhamed Kukić, Mirsad Kovačević, Hašim Kurtović, Ismet Klarić, Masija Lončar, Osman Mahmutović, Senad Muratović, Goran Poturković, Blaženka Smoljan, Hamid Smajlhodžić, Hajro Šatrović, Samir Topuzović, Hamza Tunović, Ajdin Vukotić, Sabaheta Vukotić, Meho Zećo i Narima Žig.

Njihova imena ostaju trajno upisana u sjećanje građana Sarajeva i cijele Bosne i Hercegovine kao simboli nevinih žrtava bespoštednog granatiranja civilnog stanovništva.

Drugi masakr na Markalama bio je jedan od ključnih povoda za pokretanje NATO vojne intervencije protiv snaga bosanskih Srba pod nazivom “Namjerna sila” (Deliberate Force), koja je otpočela svega nekoliko dana nakon ovog zločina, s ciljem okončanja opsade Sarajeva i rata u Bosni i Hercegovini.

U Sarajevu i širom zemlje danas se organizuju komemoracije i odaju počasti žrtvama, uz poruke da istina i pravda moraju ostati temelji mira i pomirenja.
Akos.ba

Povezani članci

Back to top button