U FokusuVijesti iz svijeta

Šta Arapi misle o ratu u Gazi?

Većina arapskog javnog mnijenja ne vjeruje, prema istraživanju, da je operacija Hamasa izvedena u potrazi za inozemnim ciljem, što sugerira da isključuje umiješanost Irana. Naprotiv, 35% smatra da je glavni razlog pokretanja oružane akcije izraelska okupacija palestinskih teritorija. Samo 2% smatra da bi Teheran i njegovi interesi natjerali Hamas da provede svoju akciju

Rat u Gazi ima užasan utjecaj na arapsko javno mnijenje. I dok neki zapadni mediji pokušavaju prikazati arapsku ulicu kao strastvenu masu bez političke obuke koja demonstrira protiv Izraela, istraživanje provedeno u 16 zemalja na uzorku od 8000 muškaraca i žena odražava ono što građani osjećaju kada vide divlja izraelska bombardiranja nenaoružanih civila. Postoji poražavajuća činjenica koja bi zapadne sile trebala natjerati na razmišljanje o posljedicama ovog novog ciklusa nasilja i mržnje: 97% osoba je izjavilo da osjeća psihički stres, u različitoj mjeri, kao posljedicu rata, a 84% je navelo da ga osjeća ozbiljno.

Sukob se smatra događajem koji ih jako pogađa, što pokazuje podatak da 80% kaže da redovito prati vijesti. Za njih, bilo da su u Mauritaniji ili Saudijskoj Arabiji, to je “lokalni događaj”. Istraživanje je proveo Arapski centar za istraživanje i političke studije (ACRPS) sa sjedištem u Dohi. Uključuje ispitanike na Zapadnoj obali i u Jerusalemu.

Izbijanje novog ratnog fronta u Crvenom moru nakon američkog i britanskog bombardiranja položaja Husa u Jemenu i potencijalni rizik od ponavljanja rata između Izraela i libanske šiitske milicije Hezbolah doživljava se s velikom zabrinutošću i izazivaju odbacivanje među građanima srednjeg Istoka.

Ovo je prva studija koja pokušava dati dimenziju onome šta Arapi misle od izbijanja sukoba, nakon krvavog napada Hamasa sedmog oktobra. Ofanziva koju je izraelska vojska pokrenula odmah nakon toga u znak odmazde protiv cijelog Pojasa Gaze već je odnijela više od 23 500 života, uglavnom civila, i pokrenula humanitarnu krizu u kojoj glad i zaraze muče preživjele. Gotovo 90% stanovništva bilo je prisiljeno napustiti svoje domove.

Većina arapskog javnog mnijenja ne vjeruje, prema istraživanju, da je operacija Hamasa izvedena u potrazi za inozemnim ciljem, što sugerira da isključuje umiješanost Irana. Naprotiv, 35% smatra da je glavni razlog pokretanja oružane akcije izraelska okupacija palestinskih teritorija. Samo 2% smatra da bi Teheran i njegovi interesi natjerali Hamas da provede svoju akciju.

Neprijateljstva su promijenila arapsku percepciju uloge koju Sjedinjene Države igraju u njihovom zemljopisu, 76% intervjuiranih izjavljuje da je njihov stav prema politici Washingtona nakon izbijanja sukoba u Gazi postao “negativniji”.

Gube na vjerodostojnosti i nastojanja međunarodne zajednice, posebno Sjedinjenih Država, da se dvodržavno rješenje ostvari. Ispitanici su bili gotovo jednoglasni (81%) u svom uvjerenju da američka vlada nije ozbiljna u pogledu stvaranja palestinske države na teritorijama okupiranim 1967. (Zapadna obala, Jerusalem i Gaza).

Anketari su pitali ispitanike kakva rješenja predlažu za zaustavljanje sukoba i koje mjere bi poduzeli. Njih 36% izjavilo je da bi arapske vlade trebale obustaviti sve odnose ili procese normalizacije s Izraelom. Te procese, uokvirene tzv. Abrahamovim sporazumom, pokrenula je administracija bivšeg predsjednika Trumpa i uspjela natjerati Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, Sudan i Maroko da potpišu sporazume o uspostavi odnosa s Izraelom koji isključuju Palestince.

Prethodno su Egipat (1979.) i Jordan (1994.) bile jedine dvije arapske zemlje koje su formalizirale mirovne sporazume s Izraelom. Sadašnji rat u Gazi ugrožava taj okvir. Još jedan zaključak koji naglašava surovost budućeg konteksta koji otvara okrutni rat u Gazi je da je 77% ispitanih istaknulo SAD i Izrael kao najveću prijetnju sigurnosti i stabilnosti regije.(stav.ba)

akos.ba

Povezani članci