Mapa opsade Sarajeva kao doprinos kulturi sjećanja

Logić, geodet i kartograf po struci, radni vijek proveo je u Geodetskom zavodu Bosne i Hercegovine, gdje je radio na poslovima tematske kartografije i katastra. Tokom agresije na BiH radio je u namjenskoj industriji, na izradi topografskih karata za Armiju BiH.

Nakon završetka rata, Logić, kao veliki zaljubljenik u kartografiju, kaže kako je osjetio potrebu i obavezu da napravi mapu opsade Sarajeva i ostavi je budućim generacijama, a sve s ciljem da se ono kroz šta je Sarajevo prošlo sačuva od zaborava. Njegova mapa opsade Sarajeva danas predstavlja značajan dokument u kontekstu očuvanja kulture sjećanja.

U razgovoru s novinarom AA, a u povodu 30 godina od početka opsade Sarajeva, Logić govori o tome kako je došao na ideju izrade mape opsade Sarajeva.

“Nakon rata odlučio sam početi sa izradom topografske mape opsade Sarajeva, sa unošenjem ulica, objekata, pošto je moje naselje Mojmilo bilo na prvoj liniji i znam šta se dešavalo. Uvijek mi je bila želja da napravim mapu opsade Sarajeva”, kaže Logić, otkrivajući kako su tokom opsade teško ranjeni njegov otac i sin.

– Najveći problem bio utvrditi liniju opsade –

Kada je riječ o samoj mapi, ističe kako sve to nije bilo teško kartografski prikazati, međutim problem je bio kako utvrditi liniju opsade Sarajeva. U više navrata obraćao se nadležnim ministarstvima radi dobivanja relevantnih podataka, no bezuspješno. Čitav taj proces trajao je dugo, pa je u momentima razmišljao i da od svega odustane.

Krajem 2015. godine na web-portalu Al Jazeera Balkans vidio je da je objavljena interaktivna mapa opsade Sarajeva. Stupio je u kontakt i dobio dozvolu da koristi utvrđenu liniju opsade, nakon čega je, kako kaže, posao za njega bio lakši.

“Suština te mape bili su masakri. Upoznao sam gospođu Merisu Karović-Babić (istraživač i autorica knjige: ‘Masovna ubistva djece u Sarajevu pod opsadom 1992–1995’.) Zahvaljujući njoj i njenoj knjizi sve sarajevske masakre prenio sam na mapu, uz podatke: Gdje je pala granata, ko je poginuo, koliko je ljudi poginulo i da li je neko procesuiran za taj masakr”, pojašnjava Logić.

Proces izrade mape trajao je gotovo tri godine. Logić naglašava kako mu nikada primarno nije bio cilj da od izrade mape zaradi, već, kako kaže, da nove generacije, njegovi unuci znaju i da sutra mogu reći: “Ovo je naš dedo napravio i ostavo iza sebe.”

Logićeva mapa opsade Sarajeva prošla je sve potrebne komisije i dobila potvrdu o relevantnosti podataka. Mapu je ponudio Ministarstvu obrazovanja KS-a, od kojeg je dobio dozvolu da svoj projekat prezentuje u sarajevskim školama. Oko 60 posto sarajevskih škola danas posjeduje ovu mapu, na što je Logić posebno ponosan.

– Mapa opsade treba biti u svakoj školi –

Govori kako je tokom prezentovanja mape u sarajevskim školama bilo interesantnih momenata, naročito u onim školama koje se nalaze u neposrednoj liniji razgraničenja tokom opsade Sarajeva. Bilo je, kaže Logić, pomalo iznenađujuće da učenici ne znaju da je tokom opsade linija fronta bila ispred vrata njihove škole.

Logićeva mapa danas se nalazi i u Tunelu spasa, kao i Historijskom muzeju, za koji je posebno pripremio historijsku mapu sa imenima ulica iz perioda prije početka agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Dodaje kako su mu se nakon izrade mape opsade Sarajeva javili ljudi iz Goražda, Banjaluke, Mostara i drugih gradova, sa molbom da im pomogne u izradi mapa za te gradove. Dao je sve od sebe na tom planu, ali kako je generalno problem da radovi na projektu stanu onog momenta kada je potrebna konkretna podrška.

“Ovaj projekat trebao je biti urađen mnogo prije, trebao je biti u svakoj školi. Morali smo ovo ranije ponuditi, jer mi ovdje ništa ne lažemo”, jasan je Logić, istinski zaljubljenik u kartografiju, koji danas pretežno radi na izradi turističkih mapa, kao i auto-karata.

Otkriva također kako je imao želju uraditi i mapu logora u BiH.

“Ja sam imao želju, ali neko me mora u tome podržati. Mjesta logora, o svim tim logorima mi nemamo ništa prikazano. Gdje god je bilo rata, to moramo prikazati. Moramo prestati biti u defanzivi”, podvlači Logić.

Ističe kako bi bio sretan kada bi njegova mapa bila istaknuta u velikom formatu kod Spomenika ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva, na engleskom i bosanskom jeziku.

Mapa opsade Sarajeva, osim lokacija masakara, sadrži i podatke o uništavanju kulturne baštine tokom opsade Sarajeva, podatke o broju projektila ispaljenih na Sarajevo, broju poginulih i ranjenih građana, broju uništenih i oštećenih domova, sadržajem haumanitarne pomoći koju su dobivale Sarajlije, broju ljudi koji su prošli kroz Tunel spasa, kao i podatke da je tokom opsade održano više od 100 izložbi, više od 40 pozorišnih premijera, te pokrenut Sarajevo Film Festival.

Na današnji dan prije tačno 30 godina počela je opsada Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, koja će ostati u historiji zapamćena kao najduža opsada jednog glavnog grada. Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana. Za to vrijeme, oko 350 hiljada stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske, iz skoro svih vrsta naoružanja, sa položaja smještenih na okolnim brdima. Nisu uspjeli sići i zauzeti grad samo zahvaljujući ogromnoj volji, želji i naporima branilaca, mahom građana koji su se odazvali pozivu za odbranu, te u početku skoro goloruki, u patikama i farmericama, s minimalno naoružanja, stali na branike grada.