U FokusuZdravlje

Kako pripremiti organizam za novu sezonu proljetnih alergija?

Alergije i alergijske bolesti danas možemo nazvati bolestima modernog doba, jer njihova učestalost unazad više od 50 godina značajno raste na globalnoj razini, posebno u razvijenim zemljama gdje danas pogađaju jednog od četiri stanovnika.

Ono što je iznimno važno je pripremiti organizam na period alergija, a sada je idealno vrijeme, jer priroda  još uvijek miruje, ističu stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Sezonski alergeni, prvenstveno misleći  na one koje udišemo (polen), počinju s prvim danima proljeća, te nastavljaju svoj utjecaj tokom ljeta i jeseni, zbog čega je bitno poznavati njihovu raspodjelu i povezanost  tokom sezone što nam omogućuje da ih izbjegavamo, a što je i jedna od prvih smjernica antialergijske terapije.

Ojačati imunitet

– Alergija počinje izloženošću alergena preko disajnog sistema, probavnog sistema ili kože, nakon čega se pokreće serija događaja koji kreira alergijsku reakciju. U cilju pripreme organizma za polenske alergije potrebno je izbjegavati sve ono što slabi imunitet. Faktori koji najviše utječu na slabljenje imuniteta su nepravilna prehrana, stres, konzumiranje alkohola i stimulativnih sredstava, duga upotreba lijekova, te nedovoljan san, navodi Lejla Baručija iz INZ-a.

U periodu koji je pred nama, osobe koje mogu ili već imaju probleme sa alergijama trebaju intenzivnije konzumirati namirnice kao što su agrumi, kupus, paprika, kelj, paradajz zbog vitamina C koji ima ključnu ulogu u jačanju imuniteta. Kao izvor visokokvalitetnih proteina, željeza i selena je nemasno meso, riba, mahunarke, orašasti plodovi.

Bitno je napomenuti da postoji mogućnost križne alergijske reakcije nutritivnih i inhalatornih alergena, te je potrebno namirnice konzumirati kuhane ili pečene, izbjegavati konzumirati sporne namirnice u cjelovitom obliku.

Beta karoten je prirodni izvor vitamina A ima antioksidativno djelovanje, a nalazimo ga u određenom povrću (mrkva, špinat, brokule) bitan je za smanjenje jačine fotosenzitivnih alergijskih reakcija. Cink je esencijalni mineral koji stimulira stvaranje imunosnih stanica, smanjuje intenzitet alergijskih reakcija.

Vitamin C u kombinaciji sa kalcijumom smanjuju lučenje histamina. Histamin je odgovoran za kihanje, oticanje, suzenje očiju, začepljenost nosa i slične reakcije. Vitamin  D smanjuje šansu za razvoj alergija zbog svog uticaja na imuni sistem. Također može ublažiti simptome atopijskog dermatitisa.

Suplementi Beta glukana doprinose bržem i boljem imunom odgovoru. Oni se nalaze u pivskom kvascu, gljivama Reishi i Shiitake. Kao suplementi se mogu pronaći u obliku sirupa i kapsula u dozama prilagođenim djeci i odraslim. Rafinirana ulja, šećeri i previše crvenog mesa i mliječnih proizvoda samo će pojačati simptome alergija.

– Pošto u sezoni alergija imunitet pojačano radi, potrebno je osigurati svome tijelu dovoljno odmora tokom noći kako bi mu pomogli u borbi. Primjena antihistaminika dodatno iscrpljuje organizam. potrebno je izbjegavati periode kada je najveća koncentracija polena u zraku, to su najčešće jutarnji periodi od 9 do 12 sati, dodaje Baručija.

Prirodni saveznik u borbi protiv alergija

Ulje crnog kima je najpoznatiji prirodni lijek protiv alergija i daje odlične rezultate. Pošto učinkovito jača imunitet najbolje će rezultate dati ako se počne redovno konzumirati mjesecima prije sezone intenzivne polinacije.

Probiotici omogućuju organizmu stvaranje više antitijela imunoglobulina IgG,te tako štite organizam od jakih alergijskih reakcija.Osnovni izvor probiotičkih bakterija su fermentirani proizvodi poput kefira ili jogurta, navode iz INZ-a.

Naučna istraživanja su pokazala da osobe sa pozitivnom stavom proizvode više antitijela i zdravije su. Imunoterapiju treba podržati antialergijskim lijekovima i ličnim mjerama poput izbjegavanja ili minimiziranja izloženosti alergenu uz praćenje sedmičnih izvještaja iz INZ-a, koji predstavljaju servisnu informaciju o koncentraciji polena, a koja bi mogla pomoći građanima u planiranju svakodnevnih životnih aktivnosti.

Izvor: Institut za zdravlje i sigurnost hrane

akos.ba

 

Povezani članci