Nedžad Gušić: BiH treba biti vrlo atraktivna “nearshoring” destinacija

Bosna i Hercegovina može i treba biti vrlo atraktivna “nearshoring” destinacija, u koju će strane kompanije prebaciti svoju proizvodnju, a to može dovesti do ogromnog ekonomskog napretka, a prije svega može zaustaviti odliv stručnog, mladog i sposobnog kadra iz zemlje, istakao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Nedžad Gušić, član Uprave Bosna Bank International (BBI) za korporativno bankarstvo i investicije.

Potencijal BiH kao atraktivne nearshoring destinacije upravo će biti jedan od fokusa 11. Sarajevo Business Forum (SBF), međunarodne poslovne i investicijske konferencije koju organizuje BBI u saradnji sa svojim dioničarima (Islamska razvojna banka, Dubai islamska banka i Abu Dhabi islamska banka) i drugim međunarodnim partnerima, a koji će, nakon dvogodišnje pauze uzrokovane pandemijom koronavirusa, biti održan 11. i 12. maja 2022.

Gušić na početku razgovora za AA ističe kako je cjelokupan kolektiv BBI banke posebno ponosan na SBF, podsjećajući da je na samom početku bilo teško privući pažnju, posebno stranih investitora da uopće razmatraju dolazak u Sarajevo, jer, kako kaže, BiH je nažalost pratila reputacija zemlje koja svakako ima potencijala, ali je zemlja u kojoj je bio rat, na koju je izvršena agresija, što svakako nije popularno za investitore.

“Bitno je naglasiti da je svaki naredni SBF bio po svim parametrima bolji od prethodnog. Mislim prije svega na broj prijavljenih projekata, to je ono što SBF čini drugačijom investicijskom konferencijom. Drugi dan SBF-a su B2B sastanci, a to je mjesto i vrijeme gdje projekti pronalaze svoje investitore”, rekao je Gušić.

– Pozivi privrednika najbolji feedback –

Podsjeća kako je zbog pandemije, lockdowna, zabrane kretanja i rada, uvođenja drugih mjera, ove i prošle godine SBF praktično bilo nemoguće organizovati. Ove godine su dobili veliki broj upita od privrednika, udruženja i poslovne zajednice o tome da li će 2022. godine biti održan SBF, a Gušić je naglasio kako za njih upravo to predstavlja najbolji feedback i potvrdu kvaliteta SBF-a.

“To je zaista najbolji feedback, jer nije bitno koliko vi nekome govorite da je bitna neka incijativa ili konferencija, bitno je šta kaže šira društvena, politička i ekonomska zajednica u BiH i regionu, jer SBF je napravljen zbog njih. To je ključno, da oni zovu banku i traže od nas da se SBF organizuje. Temeljem toga, mi smo i donijeli našu odluku”, izjavio je Gušić.

Dodao je kako SBF ima svoju tradiciju u kontekstu investitora koji dolaze na konferenciju, ali isto tako i podršku, prije svega, zemalja vlada i vlasnika BBI-a, Islamske razvojne banke, Dubai islamske banke i Abu Dhabi islamske banke. Naglasio je, također, kako imaju i ogromnu podršku Republike Turske, gdje su zajedno s Ziraat bankom u BiH jedan od implementatora kreditne linije od 100 miliona KM.

Govoreći o predstojećem SBF-u, Gušić je rekao kako smatraju da BiH ima posebnu šansu kao zemlja koja može biti vrlo privlačna “nearshoring” destinacija.

Pojasnio je kako su velike korporacije iz zemalja Evropske unije, uključujući i Veliku Britaniju, posebno one koje su geografski bliže BiH, kao što su Italija, Austrija, Njemačka, Švicarska, u prethodnom periodu alocirale svoju proizvodnju daleko od svojih primarnih sjedišta, prvenstveno zbog jeftinije radne snage.

“To je dosta dobro funkicionasalo dok je funkcionisao transport i dok je bio jedan nelimitarni pristup energentima. Naravno, na tom planu smo imali najnegativnije efekte pandemije pa su korporacije počele tražiti partnere u zemljama koje su im bliže”, navodi Gušić.

Podsjeća kako BiH ima veliku tradiciju u proizvodnji, ima solidnu infrastrukturu, koja može biti bolja, ali je solidna te ima jako vrijedne privrednike, koji su teškim vremenima ipak izborili da njihova proizvodnja opstane, da se širi, da napreduje. Osim toga, BiH ima i vrlo kvalifikovanu i stručnu radnu snagu.

“Mislim da BiH može i treba biti vrlo atraktivna ‘nearshoring’ destinacija, odnosno destinacija gdje bi strane firme prebacivale svoju proizvodnju. To definitivno može dovesti do jednog ogromnog ekonomskog napretka, prije svega može zaustaviti odliv stručnog, mladog i sposobnog kadra izvan BiH”, istakao je Gušić.

– Dati primat ekonomiji nad politikom –

Naglasio je kako se ne smije zaboraviti na negativan efekat odlaska mladih, što predstavlja problem za BiH.

Ipak, kaže kako je jasno da je svakom građaninu BiH, koji u domovini nema posla ili radi za minimalnu platu, opcija da ide vani i da bude vrednovan za svoj rad i znanje. Također, promjena životne sredine zbog posla, nosi i neke druge promjene, životni standard u Zapadnoj Evropi je puno viši, bilo da je riječ o najmu stana, školarini ili drugim troškovima. Prema riječima Gušića, postavlja se pitanje koja je to tačka gdje se Bosancu i Hercegovcu, bez obzira iz kojeg dijela BiH dolazi, ne isplati ići u Italiju, Njemačku, Austriju ili skandinavske zemlje kako bi radio.

“Da li se našem građaninu isplati ići u Njemačku i raditi za 2.000 eura ili mu je bolje ostati u BiH, na svoj djedovini, ako može raditi u stranoj firmi za 2.000 KM. Dakle, vrlo je bitno da postoji interes stranih investitora za ovu zemlju”, kazao je Gušić.

Važan momenat na koji ne treba zaboraviti je aktuelna duboka politička krizu u zemlji. Gušić je upozorio kako takva atmosfera nije povoljna za razvoj ekonomije.

“To je činjenica i to definitivno imamo u BiH. Pitanje kojim se moramo baviti jeste kojim ekonomskim mjerama, kojim reformama i inicijativama možemo dati primat ekonomiji nad politikom, jer to tako treba da bude. Duboko sam uvjeren da ekonomija treba imati primat nad politikom”, podvlači Gušić.

– Izazovi u postpandemijskom vremenu –

Na pitanje koji će to biti najveći izazovi za BiH u postpandemijskom periodu, odgovario je da je pandemija dovela do obustave poslovanja, što je kreiralo dug. Taj dug se mora servisirati, jer je njegovo servisiranje u jednom periodu bilo odgođeno, iz tog razloga danas je na sceni povećanje cijena za potrošače.

“Moramo raditi na tome da održimo bankarski sektor stabilnim, kao što i jeste, da uz adektvano upravljanje rizicima nastavljamo kreditirati, finasirati razvojne projekte, našu privredu i građanstvo, to je nešto što je i strateška odrednica BBI banke. Moramo se zaštititi od eventualnog poskupljenja cijena finansiranja, zadržati stabilnost naše valute, što jako dobro radi Centralna banka BiH na čelu s guvernerom (Senad op.a.) Softićem”, kazao je Gušić.

Dodao je kako je veoma bitno povećati nivo stranih investicija, koji trenutno iznosi oko 740 miliona KM, a to je, prema njegovim riječima, nedovoljno i neprihvatljivo.

“Moramo također pokrenuti javna ulaganja, nešto od čega će svi imati koristi. Moramo ući u jednu poresku reformu kojom bi omogućili poslodavcima, privrednicima da povećaju plate uposlenicima, ali ne na način da svako povećanje plate nosi 71 posto doprinosa i poreza, jer je to za privredu nemoguće izdržati. To je jedan set reformi i pravac kojim BiH mora ići. Ja sam siguran da će se to i desiti, mi smo na svaku krizu prilično dobro odgovorili tako da sam i sada jako optimističan”, rekao je Gušić.

– Uspješna godina za BBI banku –

Na kraju je rekao kako je 2021. godina za BBI banku bila vrlo uspješna godina, ističući kako imaju nekoliko pokazatelja koji su ohrabrujući i na koje su posebno ponosni. Prema riječima Gušića, rast depozita fizičkih i pravnih lica pokazuje trajno opredjeljenje i davanje povjerenja BBI banci.

“Tu imamo jedan ogroman rast u kontinuitetu, bez obzira na pandemijska dešavanja”, poručio je Gušić.

Priznao je da je u pandemiji bilo teško donijeti neke odluke.

“Unatoč tome, mi smo otvarali nove poslovnice. Vrlo hrabro smo pristupili”, kazao je Gušić, ističući da su zadovoljni učinjenim.

“Zaključno s 2021. godinom, s ponosom mogu reći da je u dosadašnjem periodu uspješno implentirano ukupno 47 kreditnih linija, sa raznim nivoima vlasti, od općina, kantona, što je imalo izuzetno dobru poruku, ali i veliku pomoć u finansijskom smislu, podrška našim privrednicima da imaju pristup finansiranja i sredstvima da bi razvijali svoje firme, praktički bez troškova”, zaključio je Gušić.

Akos.ba