Samir Muminović za Akos.ba: Jedan od glavnih uzroka našeg stanja nalazi se u pasivnom odnosu prema knjizi
Samir Muminović je imam u maglajskom džematu Moševac, koji je poznat po čitanju velikog broja knjiga koje nisu isključivo vjerskog karaktera. Voli književnost, filozofiju, psihologiju…
Samir Muminović je u 2018. godini kada je pročitao više od 60 naslova iz gradske biblioteke Edhem Mulabdić u Maglaju nagrađen priznanjem “najčitalac” koji je Fondacija za bibliotečku djelatnost Federacije Bosne i Hercegovine uručila sedmerici čitalaca iz FBiH.
U povodu Dana državnosti Bosne i Hercegovine razgovaramo sa Muminovićem o knjigama i čitanju kao društvenoj odgovornosti i obavezi.
Razgovarao: Sanadin Voloder
Akos.ba: Alžirski pisac Amin Zaoui kaže „Narod koji čita, nije gladan i nije porobljen.“ Možete li iz vlastitog čitalačkog iskustva potvrditi ovu tezu?
Muminović: Potvrđujući istinu rečenog, mogao bih dodati ‘narod koji čita raznovrsnu literaturu. Sigurno je da narod koji čita knjige neće biti porobljen, ali pod uvjetom da taj narod u većini, u cjelini, afirmira kulturu čitanja. Vjerovatno se jedan od glavnih uzroka našeg vrlo često prezrenog stanja i nesređenih društvenih, ekonomskih i obrazovnih prilika, nalazi u našem pasivnom odnosu prema knjizi.
S vašim pitanjem prisjećam se riječi mog profesora, dr. Ahmeta Alibašića, koji je nama studentima, posvješćujući nam važnost stalnog druženja s knjigom, govorio: “Vaše kolege sa najprestižnijih svjetskih univerziteta – Harvarda, Oxforda, Yalea, ne čine ništa posebno u odnosu na ono što vi činite ili bi trebali činiti. Čitaju! Mnogo čitaju!”
Naravno, u svojim mogućnostima i kapacitetima, mi se ne možemo porediti za razvijenim zemljama, koje uvijek iznova postavljaju standarde u nauci, tehnologiji, i ukupnom razvoju, ali je dobro podsjetiti se na njihove životne navike, odnos prema nauci, prema kulturi čitanja, pa u tom smislu zapitati se gdje smo mi, da li smo dovoljno angažirani i ozbiljni u afirmaciji kulture čitanja.
Autor kojeg ste spomenuli ne precizira na koju vrstu porobljenosti misli. Mi smo danas u iskušenju intelektualne i duhovne porobljenosti. Ne čitajući, ne razvijajući kritičku misao, podložni smo utjecaju ‘tuđe’ misli, koja nužno ne mora biti loša po nas, ali katkad, u našem neselektivnom pristupu, može biti štetna i nauštrb naše kulture i našeg identiteta.
Akos.ba: Projekat “Divanhana” je jedan od konkretnih načina za afirmaciju kulture čitanja. Možete li nam predstaviti taj projekat?
Muminović: Vi ste u svom pitanju lijepo naznačili cilj projekta ‘Divanhana’, koji je u džematu Moševac osmišljen i pokrenut prije tri godine, s početnom zamisli da se funkcionalna mektebska učionica preuredi u multifunkcionalnu divanhanu sa bibliotekom, koja ima višestruku namjenu. Prije svega, željeli smo našim mektebskim polaznicima ponuditi malo ‘topliji’ i vizuelno bogatiji ambijent za mektebsku pouku, potom imati adekvatan prostor za doček gostiju, organizaciju različitih kurseva i predavanja, zajedničkih iftara, ali i redovnog muhabeta uz čaj i kahvu. I ono što je posebno važno, u divanhani se može naći i zadužiti raznovrsna literatura, za svačiji čitalački ukus.
Uspjeli smo u tim zamislima i planovima, i projekat su prije svega podržali mještani Moševca, ali i drugi dobri ljudi iz mnogih gradova Bosne i Hercegovine, iz Evrope i Amerike, koji su prepoznali našu želju i doprinos u afirmaciji kulture čitanja na ovakav način. Iako je glavni dio projekta završen, mi još uvijek obogaćujemo skromni knjižni fond, koji trenutno broji oko hiljadu naslova, i zahvaljujemo svim pojedincima i institucijama koji su u okviru akcije ‘Za kulturu nemaj brigu, uvakufi knjigu’, donirali knjige i novac za kupovinu knjiga, i koji će nadamo se to i ubuduće činiti.
Akos.ba: Vaša poruka za čitaocima portal Akos.ba u povodu Dana državnosti.
Muminović: U ne tako dalekoj prošlosti naš narod se morao boriti za fizički opstanak na ovoj blagoslovljenoj zemlji, koju dušmani kroz vijekove u svojim osvajačkim pohodima nisu uspjeli pokoriti i osvojiti. Tu njenu žilavost i opstojnost možda najbolje opisuju riječi našeg književnika Dževada Karahasana, koji kaže da je Bosna i Hercegovina, prije svega, proizvod kulture.
Danas smo u iskušenju da u miru gubimo i da ne znamo cijeniti ono što smo skupo platili u ratu, opstojnost i državotvornost za koje su mnogi dali svoj život.
Ljubav prema našoj domovini možemo u punini osjetiti, a time biti i spremni da je na sve načine branimo, ako se upoznamo sa njenom slavnom historijom, našim naučnim blagom, koje nesumnjivo imamo i koje niko ne može poreći. Jedan od načina borbe za našu voljenu Bosnu i Hercegovinu jeste i obrazovanje i cjeloživotno učenje, koje će nam omogućiti dobro poznavanje prošlosti, ali i dobru projekciju sadašnjosti i planove za budućnost. S ovim skromnim promišljanjima, svim čitaocima Akos.ba portala, svim Bošnjacima, Bosancima i Hercegovcima, svima onima koji Bosnu i Hercegovinu vole i doživljavaju svojom domovinom, želim sretan 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
Akos.ba