Ursula von der Leyen: Srebrenica je i dalje otvorena rana na evropskoj savjesti
“Neke rane ne zacijele decenijama. Nakon četvrt vijeka, Srebrenica je i dalje otvorena rana na evropskoj savjesti. Neke majke nikada nisu pronašle konačni smiraj za svoju djecu. Neke od raseljenih porodica nikada se nisu vratile u svoje domove. Preživjeli koji se i dalje bude usred noći. Kao žena, majka i supruga, mogu samo pokušati da zamislim dubinu vašeg bola. Srcem sam uz vas. Teško je i pojmiti razmjere ove ogromne tragedije. Danas oplakujemo i sjećamo se. Uz vas smo u žalosti, sjećamo se sopstvenih grešaka, dok tražimo pravdu radimo na pomirenju”, kazala je Von der Leyen.
Dodala je da je danas cijelom svijetu jasno da “nismo ispunili svoju obavezu da zaštitimo one kojima je naša zaštita bila najpotrebnija”.
“Prošlost se ne može promijeniti ili vratiti, ali smo dužni da se sjećamo, dužni smo da govorimo i djelujemo. Nikad više prolijevanja krvi u ime rase ili religije. Da se ne ponovi genocid. Nikad više. Jer, rasizam nije nestao s naših ulica ni s naših društvenih mreža pa čak ni iz političkog diskursa. Dani poput ovog nas podsjećaju na krhkost mira. Podsjećaju nas koliko je ključno podržati one koji premošćuju razlike, zbližiti zajednice i pomoći oporavku onih kojima je oporavak potreban. U 25 godina, BiH je prešla dalek put u ponovnom uspostavljanju povjerenja, u zemlji i unutar zajednica. Za istinski procvat mira, BiH je sada potrebno da njeni lideri povedu zemlju naprijed, kroz priznanje stradanja i međusobno uvažavanje”, istakla je predsjednica EK i nastavila:
“Sjećanje ostaje, a budućnosti tek predstoji da se ispiše. Ima nade u Srebrenici i u BiH. Mladi širom zemlje se osjećaju Evropljanima, izvan okvira etničkih podjela. Tu je i otvoreni put koji BiH i sve zemlje Zapadnog Balkana može povesti u Evropsku uniju. Odavanjem počasti i sjećajući se, radimo na drugačijoj budućnosti Srebrenice i Evrope. Pomirenje u gradu, u zemlji, u ujedinjenoj Evropi.”
“Danas smo ovdje u potočarskoj dolini tuge i bola da zajedno na bolji svijet ispratimo posmrtne ostatke devet nevinih žrtava, od kojih su neki bili tek stasali momci, ubijeni samo zato što su pripadali jednom narodu – zato što su bili Bošnjaci. U potočarsku dolinu, natopljenu suzama i tugom danas će pored stotina njihovih vršnjaka biti spušteni tabuti sa posmrtnim ostacima Salke Ibiševića, koji je ubijen u 23. godini i tek po nekoliko godina starijih Seada Hasanovića, Alije Suljića, Hasiba Hasanovića i Kemala Musića. Smiraj će naći i ljudi koji su ubijeni u srednjoj životnoj dobi: Zuhdija Avdagić, Bajro Salihović, Ibrahim Zukanović, ali i Hasan Pezić, ubijen u dobi od 70 godina”, rekao je Džaferović.
Kako je kazao, njihovi će bijeli nišani biti pored nišana drugih nevino pobijenih srebreničkih muškaraca, dječaka, žena, pored nišana najmlađe žrtve, novorođenčeta Fatime Muhić, i najstarije žrtve, starice Šahe Izmirlić ubijene u 94. godini života.
“Nikome i nizašta krivih. Ovdje smo da iskažemo saosjećanje sa njihovim porodicama i da se sa dužnim pijetetom sjetimo svih žrtava genocida u Srebrenici, ali da podsjetimo da više od 1.000 ljudi čija su tijela premještana po masovnim grobnicama s ciljem prikrivanja zločina, još uvijek nisu pronađena”, rekao je Džaferović.
Podsjetio je da “ovu, 25. godišnjicu genocida nad Bošnjacima ‘Zaštićene zone UN-a Srebrenica’ dočekujemo u posebnim okolnostima izazvanim pandemijom koronavirusa”. No, nastavio je, to nas nije spriječilo da ovdje, u našoj Bosni i Hercegovini, ali i diljem svijeta na dostojanstven način obillježimo ovu najtužniju godišnjicu u historiji našeg naroda.
“I nikad i ništa nas neće spriječiti da to radimo. Naša je obaveza da pamtimo, čuvamo istinu o genocidu i upozoravamo: i zbog sebe, ali i zbog cijelog svijeta. To je naša dužnost od danas do Sudnjeg dana. O genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici se sve zna, istina je jasna i cjelovita i ona je zapečaćena pravosnažnim presudama međunarodnih i domaćih sudova. Iz tih presuda je jasno da je genocid u Srebrenici bio planirani i sistematski izvršen zločin kojeg su počinili Karadžićevi i Mladićevi odredi smrti, Vojska i Policija Republike Srpske, potpomognuti jedinicama iz Srbije, s ciljem da se na ovom prostoru potpuno zatre postojanje jednog naroda. Srbija i njen tadašnji režim proglašeni su odgovornim, jer su mogli, a nisu spriječili genocid”, poručio je Džaferović.
Podsjetio je i na to da genocid, koji se odvijao pred očima cijelog svijeta, mogli su, ali nažalost nisu spriječili ni tadašnji vodeći svjetski čelnici, uključujući i Ujedinjene nacije. Kako je kazao, uprkos rezoluciji kojom je Srebrenica proglašena “zaštićenom zonom UN-a” izostali su konkretni koraci koji bi zaustavili brutalne likvidacije nevinih muškaraca, djece, žena, trudnica, staraca i starica.
“Rezultat izostanka konkretne akcije da se zaustave ideologija zla i njene horde ubica su bijeli nišani ovdje u Potočarima. Oni će zauvijek biti opomena čovječanstvu da ne smije biti nikakvih kalkulacija u suprotstavljanju zlu”, rekao je Džaferović.
Podsjetio je da su zvaničnici UN-a i sami priznali da će Srebrenica zauvijek ostati crna mrlja na obrazu svih onih koji su mogli, a nisu spriječili genocid.
U svom Izvještaju o Srebrenici Ujedinjene nacije su navele: “Kroz greške, loše odluke i nemogućnost spoznaje zla koje nam se suprotstavljalo, propustili smo da ispunimo našu dužnost i pomognemo da se spase ljudi Srebrenice od srpske kampanje masovnog ubijanja. Niko ne žali više od nas za šansama za mir i pravdu koje su propuštene. Niko ne osuđuje više od nas propust međunarodne zajednice da preduzme odlučne korake da zaustavi patnju i rat koji je proizveo toliko žrtava”.
“Danas, 25 godina poslije u cijelom civiliziranom svijetu sazrela je svijest o razmjerama zločina koji je počinjen i načinjenim greškama. Srebrenica je postala sinonim za patnju i stradanje nevinih ljudi, a tada počinjeni zločin naziva se jedinim pravim imenom – genocidom. Gošnjica genocida u Srebrenici sada se obilježava diljem svijeta. S porodicama žrtava i našim narodom suosjećaju ljudi na svim meridijanima. Danas ste mogli čuti i poruke lidera modernog svijeta, kod kojih ne postoji dilema šta se tih julskih dana 1995. godine dogodilo i ko je odgovoran za to. Te poruke mnogo nam znače i koristim ovu priliku da se zahvalim svim predsjednicima, premijerima i drugim zvaničnicima koji su iskazali suosjećanje s porodicama žrtava genocida, i koji su svojim angažmanom doprinijeli da se izborimo za istinu”, rekao je Džaferović.
Istovremeno, iskoristio je priliku da sve “naše prijetalje diljem svijeta upozori da osim riječima i djelima pokažu da ne prihvataju pokušaje negiranja genocida i slavljenje i veličanje organizatora i počinitelja tog stašnog zločina”.
“A tome, nažalost, svjedočimo. Umjesto očekivane katarze, priznanja genocida, izvinjenja, hapšenja i procesuiranja brojnih direktnih izvršilaca koji su još uvijek na slobodi, svjedoci smo da se isto onako planski i sistematski kako je počinjen, genocid danas planski i sistematski nastoji negirati. Umjesto priznanja, iskrenog izvinjenja i osude, ideologija koja je osmislila i realizirala genocid, a koja je itekako živa i u Bosni i Hercegovini i u Srbiji, danas napada istinu minimizirajući i negirajući genocid. Nauka kaže da je to posljednja faza genocida. To nije samo uvreda porodicama žrtava, nego je mnogo više od toga. Negatori genocida, ustvari, najviše govore o sebi samima i šalju nam jasnu poruku da nisu odustali”, pojasnio je Džaferović.
Poručio je da im se “zbog toga i mi, i cijeli svijet moramo odlučno suprostaviti. Za greške i neodlučnost nema prostora”.
“Krajnje je vrijeme da nam se pomogne i da međunarodna zajednica, koja za to ima mandat, odmah nametne zakon o zabrani negiranja genocida. Pitanje zabrane negiranja genocida je civilizacijsko pitanje i ne tiče se samo Srebrenice, Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, već cijelog svijeta. To je univerzalno pitanje borbe dobra i zla. Proteklih godina s ovog mjesta s kojeg se obraćam, kao i na drugim mjestima, mnogo puta su izgovorene riječi istina i pravda. To nisu samo obične riječi, to je i naša poruka. Prihvatanje istine i pravedno kažnjavanje počinilaca genocida, kao i počinilaca drugih zločina ma gdje su oni počinjeni i ma ko ih je počnio, je prvi i osnovni preduvjet za vraćanje povjerenja na ovim prostorima”, poručio je Džaferović.
Naglasio je da “povjerenja ne može biti dok traju nasrtaji na istinu, negiranje genocida i veličanje, slavljenje i nagrađivanje počinilaca”.
“Zbog toga i danas, kao što je to činjeno i mnogo puta ranije, upućujem poziv političkim, vjerskim i intelektualnim elitama srpskog naroda, koji je kroz historiju i sam mnogo propatio, da smognu snage i iskreno i bez rezerve se suoče s istinom i ograde se od ideologije i režima koji je u ime tog naroda počinio genocid nad Bošnjacima. Neka to učine zbog porodica žrtava, zbog nas, ali najviše zbog sebe. Neka to teško breme ne ostavljaju kao teret generacijama koje dolaze”, istakao je Džaferović.
Poručio je da “te generacije, i iz jednog i iz drugog naroda, zaslužuju bolje živote od života koje mi živimo, a obaveza naše generacije je da im to obezbijedimo”.
“Na ovim prostorima smo oduvijek živjeli zajedno. I valja nam i dalje živjeti zajedno. Naše boli, naše tuge, naše nesreće i naša stradanja ćemo pamtiti i živjeti s njima, ali smo dužni da mislimo i na sadašnjost i na budućnost. Dok čekamo dan u kojem će kod naših komšija nadvladati snage spremne da se suoče s istinom i time omoguće proces vraćanja povjerenja, na nama je da svakodnevno ulažemo napore u izgradnji društva i države u kojoj će svaki čovjek na svakom njenom pedlju, bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost, biti jednakopravan”, rekao je Džaferović.
Naglasio je da je na nama da, uprkos otporima, uz pomoć naših prijatelja gradimo modernu, demokratsku i prosperitetnu državu koja će biti dijelom evropske porodice, i u kojoj će ljudi moći da mirno grade budućnost za sebe i svoju djecu, ali i državu koja će garantirati da se nikada i nikome ne dogode slični zločini.
“Posebnu obavezu imamo prema Srebrenici i kompletnom Podrinju, koji moraju biti mjesta održivog povratka, u kojima će ljudi živjeti mirno, od svoga rada. Na tom planu je urađeno dosta stvari, ali se još mnogo toga mora uraditi. Žrtve ćemo zauvijek pamtiti, istinu o genocidu čuvati, a na svakome od nas je da pokažemo posebnu odgovornost i pomognemo da Srebrenica ponovo postane mjesto života. To je naš dug prema nevinim žrtvama i njihovim porodicama”, dodao je Džaferović tokom obraćanja na obilježavanju 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice.
“Prije 25 godina se dogodio genocid u Srebrenici, kada je više od 8.000 ljudi, većinom muškaraca i dječaka, sistematski ubijeno samo zbog toga što su bili Bošnjaci. Ovo je bez sumnje jedan od najmračnijih događaja u modernoj evropskoj istoriji za koji nema racionalnog opravdanja. Neki od zločinaca već su se suočili sa pravdom pred međunarodnim sudom pravde. Neki od preživjelih sakupili su hrabrost da pogledaju u oči svoje dželate i da oproste onima koji su se pokajali za svoje zločine. Ali, mnogi i dalje žive sa strašnim traumama, dodatno pojačanim negiranjem i relativizacijom istine o zločinima“, kazao je Pendarovski i nastavio:
“Memorijalni centar i majke Srebrenice jasnom porukom nas suočavaju sa kolektivnom prošlošću i savjest su naše generacije. One ne potiču mržnju, niti traže osvetu, jer time se produbljuje nepravda. Istinu i pravdu traže samo kao preduslov mira.“
Pendarosvki je naglasio da nas istorija, ne samo na Balkanu, uči da ideje o etnički čistim teritorijama uvijek vode ka tragediji, a da su nedavni balkanski ratovi pokazali da se genocid može ponoviti i nakon holokausta.
“Ako jedna generacija ne progovori sljedeća generacija će zaboraviti, što stvara plodno tlo za nove sukobe. Pored sjećanja alternative se rade kroz obrazovanje koje promoviše solidarnost i suosjećanje za drugo. Poštujući urođeno dostojanstvo svake osobe, jedinstvo različitosti se štiti mehanizmima koji se bore protiv sistemske nepravde. Dvadesetpeta godišnjica genocida u Srebrenici dolazi u vrijeme pandemije COVID-19, koja svakodnevno ubija hiljade ljudi širom svijeta. Srebrenica je sjećanje na opasni virus netrpeljivosti prema različitom. Izgradimo društva u kojima će biti mjesta za svakog od nas, izgradimo dom u kojem možemo prihvatiti jedni druge uprkos našim različitostima, jer svi smo ljudi“, istakao je Pendarovski.
“Genocid u Srebrenici, sustavno, namjerno i brutalno ubijanje više od 8.000 ljudi dogodio se prije samo 25 godina. U povijesti moderne Evrope, a pogotovo jedne države i naroda, bošnjačkog naroda u BiH, tako tragičan događaj zato je još uvijek bolna rana i ispit naše ljudskosti”, rekao je Milanović u videoporuci emitovanoj danas na komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici.
Kako je kazao, osim iskrene sućuti koju danas upućuje, i ne po prvi puta, obiteljima srebreničkih žrtava i rijetkim preživjelima važno je pokazati da se razumije njihovu bol i ne dopušta osporavanje genocida, koji se dogodio.
“Dogodio se i dokazivati ga više ne treba, svijet zna ko je počinio genocid u Srebrenici. Zbog budućnosti, ali i zbog sadašnjosti, važno je kazati i prihvatiti kako za genocid nije i ne može biti kriv cijeli sprski narod, veći dio naroda i općenito uključivati narod kao kategoriju u tu vrstu odgovornosti”, podvukao je Milanović.
Dodao je kako je važno isto tako reći da svi krivci, pravi, najveći krivci do danas nisu kažnjeni.
“Odgovornost sviju nas je da istina bude privhaćena i da žrtve počivaju u miru. Ali još je veća odgovornost pred nama da obitelji žrtava i preživjele pirvhatimo sebi jednakim, da im damo vjeru u postojanje onih ljudskih i evropskih vrijednosti i ne ostavimo ih u zatočeništvu prošlosti”, naveo je Milanović, te zaključio:
“Žrtva Srebrenice mora biti jedna od ključnih i dobro naučenih lekcija evropske humanosti, vjerodostojnosti i iskrenosti.”
“Danas obilježavamo tragični događaj koji je potresao svijet. Prije 25 godina u najvećem masakru u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, brutalno je ubijeno više od 8.000 nenaoružanih i nevinih ljudi. Danas odajemo počast onima koji su izgubili život. Iskreno saučešće upućujemo njihovim porodicama i voljenima. Nudimo iskrene riječi podrške onima koji su preživjeli ovu tragediju. Tragedija je ostavila duboke tragove onima koji su preživjeli, ali i svima nama“, naveo je Linkevičius.
Sve što radimo nakon takvog događaja mora biti usmjereno ka sprečavanju ponavljanja istih igdje ikad, poručio je.
“Iskreno želim pomirenje i jedinstvo za sve građane BiH radi bolje budućnosti. Snažno vjerujem da će čvrsto približavanje Evropskoj uniji doprinijeti boljitku zemlje i blagostanju njenih građana. Ona će omogućiti svima da slijede svoje ciljeve, brane svoje vrijednosti i budu ponosni građani svoje zemlje. Pozivam sve vas da se ujedinite u nastojanju da se takva tragedija ne ponovi nigdje i nikada u svijetu“, kazao je ministar vanjskih poslova Litvanije.
