Skromnost: Protuotrov za kulturu konzumerizma

 Jedan od najvećih neprijatelja produktivnosti u našem svijetu danas jeste konzumeristička kultura u kojoj živimo.

Sve se svodi na utrku, u stalnoj smo potrazi za najnovijim stvarima, najbržim ili najmanjim . Svako od nas (osim onih kojima se Allah dž.š. smilovao), doslovno, se ”ubija”, trčeći da postigne što više od ovog dunjaluka, a ono što je žalosno jeste da mi, kao muslimani, bismo trebali znati bolje.

Izgleda da se historija ponavlja, jer se islamski ummet utopio u takvom jednom konzumerizmu prije više od 1000 godina, za vrijeme Zlatnog doba islamske civilizacije. Uspješno širenje carstva je donijelo velika dobra, nepoznata tadašnjim muslimanim, te ih je to bogatsvo počelo obuzimati toliko da su zaboravili svoju istinsku svrhu na ovome svijetu. Istinito, kao i riječi Poslanika s.a.v.s., ovaj konzumerizam nas je uništio. U jednom hadisu Poslanik s.a.v.s. kaže: ”Tako mi Allaha, ne bojim se za vas siromaštva , nego se bojim da će vam biti data svjetska bogatstva kao onima prije vas, pa da se počnete u tome takmičiti jedni sa drugima kako su to oni činili. A to vas može uništiti, kao što je uništilo i one prije vas.” Hadis prenosi Muslim.

Suprotstavljanje  konzumerizmu

Šta je problem u konzumerizmu? I šta je lijek tome? To je ono što ćemo pokušati razjasniti u ovome članku, ako Bog da.

Na prvi pogled, izgleda kao da nema nikakvog problema u konzumerizmu, štaviše, cilj izgleda plemenit i miroljubiv: radi se o udobnom i sretnom životu i uživanju u ovome svijetu koliko god se može. Ništa loše, zar ne? Pa, i nije baš tako. Ako počnete razmišljati o našem životu u smislu dunjaluka I ahireta, počet ćete shvatati da, zapravo, ova konzumeristička kultura je ono što nas odvlači od naše stvarne svrhe na ovome svijetu, a to je da robujemo Allahu dž.š. i da budemo Njegove istinske halife na zemlji.

Navest ćemo jedan primjer: zamislite studenta koji treba da krene na fakultet ove godine. On je toliko ”zabrinut” za udobnost da traži specijalni kauč u amfiteatru, 3D HD TV skrin da gleda svoj omiljeni šou u toku predavanja, i naravno kokice i čips, te neće da izlazi na ispite, niti da radi seminarske radove. Šta mislite da li će ovaj student moći podnijeti studenstki život? Ili, da li će ikada dobiti diplomu? Zvuči bizarno, zar ne? Ali to je upravo ono što mi radimo. Umjesto da radimo za ahiret, mi smo toliko zaokupljeni udobnošću na ovome svijetu, te kako ćemo učiniti naše živote što udobnijim i lakšim, da prodajemo naš vječni život na ahiretu za prolazni život na dunjaluku. Nema ništa loše u tome da budemo u udobnosti, ali kad ovo postane naš jedini cilj, tada nastaje i problem!

Drugi problem vezan za konzumerističku kulturu jeste da ona, doslovno, zarobi i uhvati ljude tako da oni ne razmišljaju ni o čemu, osim kako postići više i imati više. Ljudi se zadužuju kako bi kupili veće kuće, zaduže se još više da kupe bolji auto, nakon nekoliko godina, kada otplate sve dugove, prolaze kroz isti krug opet, i zadužuju se još više. Uvijek želimo najveće stvari, najnovije, najmanje, kako je Poslanik s.a.v.s. rekao : ” Ništa ne može zadovoljiti sinove Ademove, osim prašine.” Buhari. Što znači da osoba nikada neće biti zadovoljna dok je ne stigne smrt. Društvo kreditnih kartica nas uči da kupujemo sada, a o plaćanju da brinemo kasnije. To nas direktno usmjerava na 25 do 50 godina robstva u finansijskim institucijama i bankama. Između ostalog, ovo je bio i jedan od razloga nedavne globalne ekonomske krize.

Treća ozbiljna posljedica konzumerističkog načina života, a koja je istinski zahvatila muslimane, jeste da smo postali lijeni, očekujući da drugi proizvedu kako bismo mi konzumirali. U većini slučajeva, mi ne uzgajamo ono što jedemo, ne krojimo ono što nosimo, ne proizvodimo ono što vozimo, sve uvozimo od aviona do keksića. I sve je to za našu udobnost. Ali postoji jedan problem ovdje: postajemo zavisni o drugima za naše preživljavanje, i kao posljedicu imamo slab ekonomski status na internacionalnoj razini. Šta mislite kako su Kina, Indija i Brazil počele biti primijećene od strane ”Razvijenog Svijeta’? Počeli su proizvoditi i izvoziti u mnoge zemlje, i ako mi, kao muslimani, ne počnemo djelovati zajedno, i ako ne počnemo izvoziti više nego uvoziti, bojim se da će posljedice biti pogubne za naš ummet.

Protuotrov: Zuhd- Skromnost

Pa kako da se izbavimo od ovoga? Hvala Allahu, mi imamo veoma moćan islamski koncept koji bi funkcionisao kao protuotrov konzumerističkoj kulturi. Ovo je poznato kao zuhd – što se prevodi kao skromnost, asketizam itd. Nažalost, ovaj koncept je uveliko pogrešno shvaćen i protumačen od strane mnogih muslimana kao potpuno odbijanje dunjaluka, skrivanje u ćoškovima i živjeti mizeran, težak i tužan život.

Daleko od ovoga, zuhd/skromnost, prema sunnetu Poslanika Muhammeda s.a.v.s. i prema razumijevanju njegovih ashaba, ima veoma jednostavno, ali moćno značenje: to znači držati dunjaluk u svojim rukama, ali mu ne dopustiti da uđe u srce. To znači da bismo trebali raditi za dunjaluk, ali nikada ne dopustiti da nas obuzme, pa da zaboravimo ahiret. Trebamo graditi svoj dunjaluk, ali kada se od nas traži da odvojimo jedan dio za Allaha i Poslanika, treba da to lahko uradimo, jer je dunjaluk u našim rukama, a ne srcima.

Ako pogledamo život Poslanika s.a.v.s. i njegovih ashaba, pronaći ćemo mnogo primjera  ovakovog pravilnog razumijevanja zuhda. Poslanik s.a.v.s. je jedne prilike rekao: ”Ovosvjetska uživanja nisu za mene. Ja sam poput putnika, koji se odmori u sjenci drveta,a zatim nastavi svoj put.” Tirmizi. Ashabi su se, čak, bojali ovosvjetskih užitaka. Primjer tome jeste kazivanje da kada je donešeno jelo Abdurahmanu bin Aufu dok je postio, on je rekao: ”Mustab ibn Omer je šehid i bio je bolji od mene, bio je umotan u svoj ogrtač, pa kada bi njegovu glavu pokrili, njegova stopala bi ostala bosa, a kada bi njegova stopala bila pokrivena, glava bi ostala otkrivena. Hamza je šehid i bio je bolji od mene. Sada nam je dato ovosvjetsko bogatstvo. Bez sumnje, bojim se da me moja nagrada ne stigne prerano, još na ovome svijetu.” Zatim je počeo plakati i ostavio hranu. (Buhari)

Ovdje želim naglasiti da nisam protiv toga da ljudi učine svoje živote udobnijim na ovome svijetu i da uživaju u blagodatima Allaha dž.š. Neki od ashaba su imali veoma uspješne poslove, jeli ukusnu hranu, gradili lijepe kuće, ali kada bi došao poziv da se daruje za islam, oni bi sve to ostavili i požurili da steknu nagradu za ahiret.

Rad i davanje su bili sredstvo napredovanja islamske civilizacije. A ne palate, umjetnost i konzumeristički način života. Oni koji su došli nakon tri generacije poslije Poslanika s.a.v.s. zaboravili su ove dvije važne stvari i islamsko carstvo je počelo propadati.

Nakon svega toga, ne brinite, još uvijek postoji nada!

Još uvijek možemo pokupiti alat koji su nam ostavili naši preci, alat napornog predanog rada i davanja, kako bismo izgradili naš ummet, uz Allahovu pomoć. Opremljeni ovime možemo premjestiti dunjaluk iz naših srca u naše ruke. Pojedinačno i zajedno možemo izgraditi novi početak za naš ummet, ummet koji se suočava sa konuzumerističkim načinom života, podržava proizvodnju i daje svijetu više nego što uzima i troši.

Nekoliko praktičnih savjeta

Ostavljam vas sa tri savjeta koji će vam pomoći da djelujete još danas.

1. Izgradite minimalistički način života: Izgradite svoj život oko onoga što vam ”treba”, a ne onoga što ”želite”. Budite kao putnik kako Poslanik s.a.v.s. u hadisu kaže i živite jednostavno. Donirajte ili bacite ono što vam ne treba, a sačuvajte samo one stvari koje su vam neophodne za svakodnevni život. Vjerujte mi da ćete se osjećati mnogo ”lakše” kao posljedica ovoga. (Ako želite saznati više detalja o tome kako voditi minimalistički način života, toplo preporučujem stranicu http://mnmlist.com/).

2. Uložite više, konzumirajte manje: Pokušajte da uložite što više možete od svojih dobara( novca, vremena, snage), a trošite manje. Uložite svoje vrijeme u učenje, pomaganje drugima, volontiranje i robovanje. Uložite svoj novac u dobrotvorne svrhe, novi ili već postojeći posao, pomozite muslimanskim humanitarnim organizacijama i nevladinim udruženjima. Uložite svoju snagu u rad za Allaha dž.š., pomažući siromašne i nemoćne, te podržavajući one oko vas u bilo kojem fizičkom smislu.

3. Širite poruku jednostavnosti: Ohrabrite svoju porodicu i prijatelje da žive jednostavno, a ne životom baziranim na materijalizmu. Rečeno je da je jednostavnost odlika vjere, pa stoga pokušajte širiti poruku o tome kako se možemo suprotstvaiti konzumerističkoj kulturi, i koja djela možemo uzeti iz Kur’ana i sunneta već danas, kako bismo to postigli. Sa iskrenom namjerom i predanim radom to se može postići!

Nadam se da vas je ovaj članak inspirisao da posmatrate svoj život na drugačiji način, te tako inspirasani, da gledate na dunjaluk kao na ahiretska vrata, a ne kao mjesto prolaznog udobnog života.

Izvor: onislam.net

Za Akos.ba prevela i obradila: Anesa Gegić