Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Istaknuti Bošnjaci > Rasim Muminović – Originalan filozof i mislilac

Rasim Muminović – Originalan filozof i mislilac

Dr Rasim MUMINOVIĆ (1935-2012), filozof, redovni profesor i profesor emeritus Filozofskog fakulteta, Univerzitet u Sarajevu. Rođen je 22. aprila 1935. godine u Trijebinama, Sjenica, u Sandžaku. Preselio je na Ahiret 24. oktobra 2012. g. (ukopan je uoči Kurban bajrama na šehidskom mezarju u Buća Potoku – Sarajevo, 25. 10. 2012.).

Prigodne govore, nakon klanjanja dženaze, o životu i radu ovog istaknutog filozofa i velikog intelektualca održali su: zamjenik reisu-l-uleme hadži hafiz Ismet-ef. Spahić, (koji je predvodio dženazu), prof. dr. Samir Arnautović, prorektor Univerziteta u Sarajevu i potpisnik ovog teksta, u ime Univerziteta u Novom Pazaru. Zatim, nakon Bajrama, utorak 27. novembra t.g. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu upriličena je komemoracija rahmetli profesoru dr Rasimu Mimnoviću, gdje su o životu, liku i djelima ovog mislioca govorili: prof. dr Samir Arnautović i dr Fatima Muminović – Pelesić.

Za nepune dvije hefte iz duhovnog i znanstvenog života Bosne i Hercegovine i Sandžaka su otišle dvije velike intelektualne gromade, koje su živjele i stvarale i egzilu. Prvi, veliki bošnjački i svjetski umjetnik Mersad Berber, koji je živio u Zagrebu, i drugi, filozof – etičar prof. dr. Rasim Muminović, koji je živio i stvarao u unutrašnjem egzilu u Sarajevu.

Filozof Muminović potiče iz ugledne bošnjačke imamske porodice iz Sandžaka. Roditelji: hadži-Hivzija i Hajruša, rođena Biberović. Obrazovanje: Osnovnu školu završio je u Sjenici, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Studije filozofije i njemačkog jezika završio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a postdiplomski studij etike na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Doktorsku disertaciju je odbranio na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bošnjačke institucije trebaju imati na umu da bi nagrada sa Muminovićevim imenom bila kultna i inspirativna za razvoj filozofije, znanosti i društvene teorije.

Gostovao je dva semestra na Univerzitetu u Bonu (kod G. Schmidta). Koristio je stipendiju Alexandar Von Humboldt-Sthiftung namijenjenu naročito odabranim u filozofskoj struci u maksimalnom trajanju. Sudjelovao je na brojnim simpozijima, kongresima, raspravama i raznim skupovima u zemlji i inozemstvu.

Karijera: asistent, docent, vanredni, i redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, nakon odlaska u mirovinu izabran je za profesora emeritusa. Objavio je, pored brojnih studija i rasprava u renomiranim domaćim i inozemnim časopisima, i slijedeća djela: 1) “Filozofija Ernsta Blocha” (IMRP, Beograd 1973. g.), 2) “Ljudskost i povijesnost“ (“Svjetlost”, Sarajevo 1978. g.), 3) “Filozofija i praksa” (“Svjetlost”, Sarajevo, 1981. g.), 4) “Ognjen Prica” (Filozofska monografija, “Školska knjiga” Zagreb 1982. g.), 5) “Ethos i ljudsko bivstvovanje” (“V. Masleša”, Sarajevo 1989. g. prvo izdanje), 6) “Srbizam i stradalništvo Bošnjaka” (Sarajevo, 1994. g.), 7) “Fenomenologija srpske genocidne svijesti” (Ankara, 1995. g.), 8) “Srbizam i stradalništvo Bošnjaka” (Drugo izdanje, Sarajevo, 1996. g.), 9) “Staljinizam ili apsurdi jednoumlja” (Tuzla, 1997. g.), 10) “Ethos i ljudsko bivstvovanje” (drugo izdanje, Filozofski fakultet, Tuzla 1997. g.), 11) “Uvod u filozofiju” (IK Publishing, “Logos”, Sarajevo 1998. g.), 12) “Zarobljeni um” (Harfo-graf Tuzla, 2000. g.), 13) “Filozofija ideologije” (I knjiga – Ideologija i trezvenost, II knjiga – Destruktivne idelogije 20. stoljeća; III knjiga “Izazovi novog milenijuma” (Sarajevo, El-Kalem, 2000-2010) “Hadži Murad i Sandžak” (Sarajevo, 2003), “Filozofija kao drušvena kritika” (Sarajevo, 2010).

Filozof Muminović, pored navedenh naslova objavio je više od 500 drugih znanstvenih, stručnih i publicističkih radova. Bio je član Udruženja filozofa Jugoslavije, te član odbora “Korčulanske ljetnje filozofske škole”, Predsjednik Udruženja filozofa Bosne i Hercegovine (1982-1990), “Matice Bošnjaka Sandžaka”, Udruženja pisaca Sandžaka, Vijeća kongresa bošnjačkih intelektulaca, zatim član prestižnog Međunarodnog žirija za Blohovu nagradu i drugih asocijacija.

Moralni principi

Kao profesor etike koji je strukovno izašao iz klase čuvenih filozofa moralista dr Vuka Pavićevića i Milana Kangrge, Muminović je bio izuzetno principijelan, uvijek blag i dobronamjeran i nimalo ohol čovjek. Njegove besjede pratio sam sa divljenjem. Bile su prožete lucidnim slijedom logičke argumentacije. Posjedovao je osjećaj za ideje i problem svoga naroda. Nošen moralnim principima kategoričkog imperativa, izarastao je u izvrsnog polemičara i kritičara društva. Svoje protivnike i oponente je nadmudrivao, nikad ih nije ponižavao i omalovažavao, već im je argumentacijom ukazivao na istinu. Njegov moralni respekt prema sugovorniku izazivao je divljenje kod brojnih svojih studenata i sljedbenika. Radost prisutnih na brojnim tribinama sam osjećao kada se najavi kada će govoriti filozof Muminović. Njegova ljubazbost i izuzetno držanje govorili su mnogo o njegovom liku kao profesoru nadahnuća i inspiracije. Bile su prepune sale onih slušatelja, ne samo studenata, već i drugih koji su željeli da čuju ideje profesora Muminovića, čiji razgovori i debate se ne mogu lahko zaboraviti.

Šire sagledavanje Muminovićevih moralnih principa, mogu se saznati u njegovim djelima: “Ljudskost i povijestnost” i posebno u “Ethos i ljudsko bivstvovanje”.

Originalan filozof i mislilac

Najkraće, enciklopedijski rečeno, prof. dr Rasim Muminović se u toku svog 77-godišnjeg života, skoro punih šest decenija se na originalan način bavio filozofijom i društvenom teorijom. Pet ključnih pojmova Muminovićeve filozofije su: Istina, Sloboda, Čovjek, Bosna i Sandžak. Pored etike i historije filozofije, predavao je pune četiri decenije razne filozofske discipline i kolegije iz domena filozofije na Filozofskom fakultetu i Faklultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, kao i bio gostujući profesor na Univerzitetu u Novom Pazaru i mnogim drugim univerzitetima u svijetu. Najviše je bio poznat u njemačkim filozofskim krugovima. Prilikom promoviraja njegovog djela “Filozofija Ernesta Bloha” u Tibingenu, 1973. godine, E. Bloh, tada najglosavitiji njemački filozof, izjavio je da filozof Muminović iz Bosne, više poznaje filozofiju nego on sam, što ga je na najbolji način preporučilo da bude sam uvršten u sam vrh europske filozofije. Svojim etičkim držanjem, filozofskim i ljudskim principima, i postignutim stručnim rezultatima u toku svoje bogate karijere, smatra se jednim od najvećih vrhova bošnjačke i sandžačke duhovnosti. Prema mnogim ekspertima, Muminović važi za jednog od posljednih mislilaca iz plejade velikih modernih filozofa. Bio je rado viđen kao predavač i učesnik dijaloga na brojnim tribinama gdje se raspravljalo o identitetskim pitanjima bošnjačkog naroda. Dosta teško će biti da neki od europskih svjetskih filozofa nadmaši Muminovićevu filozofsku trilogiju “Filozofija ideologije”, koja se može smatrati najboljim filozofskim djelom u XXI stoljeću. Kritička valorizacija djela ovog filozofa predstoji na Univerzitetu u Sarajevu i Univerzitetu u Novom Pazaru.

Misao o istini, slobodi i čovjeku

Bez sumnje, filozof dr. Rasim Muminović je bio istinski mislilac etičkoh fenomena a posebno moralnosti bošnjačkog i islamskog merhameta. Ostao je čitavog života kao čovjek, pedagog, znanstvenik i društveni djelatnik, kao insan uspravnog hoda, bez mrlje u svojoj bogato duhovnoj biografiji. Doista, filozof Muminović nije umro, već se samo preselio u jedan bolji svijet. Njegovo djelo će ostati da živi dok je svijeta. Kao takvo ono će nakon pedeset godina, tj. 2062. godine prerasti u duhovno stanje baštine čovječanstva, čijim principima nade je on za vrijeme ovozemaljskog života bio nošen. Vjerujemo da će do tada svijet više upoznati njegovu misao o istini, slobodi i čovjeku.

Pored toga, u bogatoj duhovnoj ostavštini prof. dr R. Muminovića, ostalo je preko dvadesetak rukopisnih svesaka, što upućuje na činjenicu da se izdavači trebaju potruditi cjelokupno njegovo djelo. Ako za života nije dobio od društva nagrade koje je zasluživao, bošnjačke institucije trebaju imati na umu da bi nagrada sa Muminovićevim imenom bila kultna i inspirativna za razvoj filozofije, znanosti i društvene teorije.

Autor dr. Šefket KRCIĆ

(akos.ba/preporod.com)

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top