44 odlike i vrijednosti prvih deset dana mjeseca zul-hidžeta

Neka je hvala Uzvišenom Allahu, i neka su salavat i selam na našeg Poslanika Muhammeda, sallallahu ‘alejhi ve sellem. Pred Vama su neke odlike i koristi deset prvih dana mjeseca zul-hidžeta, od kojih ćemo se, u šta se iskreno nadam i za šta dovim Uzvišenom Allahu, svi okoristiti.

1. Uzvišeni Allah je dao prednost nekim Svojim stvorenjima nad drugim, i uzdigao ih na više stepene od drugih. Tako je neke mjesece i dane odlikovao nad drugima, pa je učinio da su prvih deset dana mjeseca zul-hidžeta najbolji dani na dunjaluku, a najbolji od njih deset su dani klanja kurbana. Isto tako je najboljim danom u sedmici odlikovao dan petak, a najboljim noćima odredio deset posljednjih noći mjeseca ramazana, od kojih je najbolja noć – noć kadra.
2. Uzvišeni Allah je odabrao određene dane u godini, koji su poput darova i poklona vjernicima, i to su upravo ovi dani – prvih deset dana meseca zul-hidžeta. U njima su propisani obredi i vidovi pokornosti, za kojima svaki vjernik žudi i željno ih iščekuje, ne bi li postigli više stepene, ili nadoknadili propuste koji su učinjeni, ili pak nadoknadili ono što je ranije propušteno. Stoga, potrudimo se u ovim danima da bismo uvidjeli i osjetili Allahovu milost.
3. Prvih deset dana mjeseca zul-hidžeta su najodabraniji i najbolji dani na dunjaluku. Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao: Nema dana u kojima je dobro djelo Allahu draže od ovih dana (prvih deset dana zul-hidždžeta). Prisutni su upitali: Allahov Poslaniče, i od borbe na Allahovom putu? Rekao je: I od borbe na Allahovom putu, osim čovjeka koji u borbi na Allahovom putu žrtvuje svoj život i imetak[1]
4. Propisana djela i ibadeti u ovim danima su vrednija i bolja, i za njih će vjernik biti višestruko nagrađen, nego li za činjenje propisanih ibadeta, koja su učinjena u drugim danima. Isto tako, dobrovoljna djela i ibadeti učinjeni u ovim danima bolji su od dobrovoljnih ibadeta koje čovjek uradi van njih. Međutim, dobrovoljna djela u ovim danima ne dostižu stepen propisanih ibadeta koja su učinjena van ovih deset dana.[2]
5. Sva dobra djela učinjena u ovim danima su bolja od istih dobrih djela koja su urađena u drugim danima. Tako je namaz u ovim danima bolji od namaza van njih, isto tako i post, učenje Kur’ana, spominjanje Allaha, dove, poniznost Allahu, dobročinstvo roditeljima, čuvanje i spajanje rodbinskih veza, ispunjavanje potreba muftačnih, posjeta bolesnicima, klanjanje dženaze umrlima, doborčinstvo prema komšijama, spremanje hrane drugima, i sva druga dobra djela čija je korist višestruka.
6.  Vrijednost i odlike ovih deset dana obuhvataju i podrazumjevaju njihove dane i noći, s tim da su noći mjeseca ramazana bolje od noći prvih deset dana zul-hidžeta, jer se u ramazanu nalazi noć kadra. Međutim, ovih deset dana su bolji od svih ostalih dana jer je u njima dan Tervije (8. zul-hidže), dan Arefata (9. zul-hidže) i prvi dan Kurban-bajrama (10. zul-hidže).[3]
7. U ovim odabranim danima propisani su jako važni ibadeti i obredi a to su: hadždž, klanje kurbana, kao i namaz, post i sadaka.[4]
8. Od odlika ovih dana jeste to, što se Allah Uzvišeni u Svojoj knjizi zaklinje ovim danima kada kaže: Tako mi zore, i deset noći (El-Fedžr, 1-2).Složili su se učenjaci tefsira iz prethodnih i kasnijih generacija da se pod deset noći, pomenutih u ajetu, podrazumijeva deset prvih dana mjeseca zul-hidžeta.[5]
9. Od odlika ovih deset dana jeste i to da su to određeni ili poznati mubarek dani,u kojima je Allah propisao da se On Uzvišeni spominje, pa kaže: da bi koristi imali i da bi u određene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali (Hadždž, 28).Složili su se učenjaci kao i većina mufessira da su određeni ili poznati dani, koji su pomenuti u ajetu, upravo ovih prvih deset dana mjeseca zul-hidžeta.[6]
10. Od odlika ovih deset dana jeste i to da su oni posljednji dani određenih ili poznatih mjeseci, koji su spomenuti u Kur’anu u 197. ajetu sure Bekara, gdje Uzvišeni Allah kaže: Hadždž je u određenim mjesecima. Pod određenim mjesecima se podrazmijevaju mjesec ševval, zul-ka’deh i prvih deset dana mjeseca zul-hidže, kao što nam je prenio veliki broj ashaba od kojih su Omer, Ibnu Abdullah, Alijj, Ibnu Mes’ud, Ibnu Abbas, Ibnu Zubejr, i drugi, kao što je i stav većine tabi’ina.[7]
11. Odlika ovih deset dana jeste dan Arefata, u kojem je Uzvišeni Allah vjeru usavršio i blagodati prema muslimanima upotpunio, kao što kaže: Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera (El – Maida, 3).
12. Vrijednost ovih deset dana ogleda se i u tome što se u njima nalazi i dan klanja kurbana tj. prvi dan Kurban-bajrama, koji kod Allaha Uzvišenog ima veliku vrijednost. Dokaz za to se nalazi u hadisu: Uistinu su najbolji dani kod Uzvišenog Allaha dan klanja kurbana (jevmu-nahr), a zatim dan boravka (jevmul-karr)[8].[9]
13. Zbog počasnog vremena i mjesta, dobra djela učinjena u ovim danima vrijednija su od drugih djela van ovih dana. Ovo se odnosi na hadžije, koji se u odabranom vremenu nalaze na odabranom mjestu – Bejtullahul haramu u Mekki.
14. Ispravni prethodnici su se, u ovim danima, mnogo više trudili u činjenju dobrih djela i ibadeta nego u drugim danima, i pridavali su im više pažnje nego drugim danima. Prenosi se da bi se Se’id b. Džubejr u ovim danima posebno posvetio džihadu, tako da ga niko ne bi mogao savladati, i govorio bi: Nemojte gasiti svoje svjetiljke u noćima ovih deset dana. Kaže Osman En-Nehdijj: ”Prethodnici su veliku pažnju pridavali ovim deseticama, a to su: deset posljednjih dana mjeseca ramazana, deset prvih dana mjeseca zul-hidžeta i deset prvih dana mjeseca muharrema”.
15. Svaki musliman bi se trebao maksimalno truditi da iskoristi ove dane i noći u obožavanju Allaha i činjenju dobrih djela, kao i ispunjavanju vremena hairli stvarima. Uistinu je čudno kako smo za vrijeme ramazana vrijedni i hitri u činjenju hajra i ibadeta, a kako nas lijenost i nemar obuzmu kada nastupe ovi dani, koji su bolji od dana ramazana, i u kojima su učinjena dobra djela draža i bolja kod Uzvišenog Allaha.
16. Vjernici moraju biti jako oprezni i pažljivi da ne provode ove dane u gubljenju vremena i spavanju, u rekla – kazala, u gledanju raznih emisija i provođenju vremena na društvenim mrežama, jer je uistinu ovaj period poput plijena i idealna je prilika koja se ne smije propustiti.
17. Najbolje djelo učinjeno u ovim danima jeste primljen hadž. Nema druge nagrade za hadždž mebrur osim džennet[10] Ovo je još značajnije ako je hadždž koji se obavlja obavezni, a ne dobrovoljni hadždž, koji se obavi u dobročinstvu, ispunjavanju obaveza i klonjenju onoga što je zabranjeno, pa se na to još doda i dobročinstvo prema drugim ljudima, nazivanje selama, dijeljenje hrane, često spominjanje Allaha, kao i da se povisi glas tokom učenja telbije (el ‘adž), i donošenje kurbana u Mekku.[11]
18. Od sunneta je često spominjanje Uzvišenog Allaha, u svakom vremenu i stanju, bilo da vjernik stoji, sjedi, ili je naslonjen, ili se vozi, ili hoda.
19. Isto tako, pohvalno je često izgovarati tehlil (riječi la ilahe illallah), tekbir (Allahu ekber) i tahmid (elhamdulillah). Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu  ‘alejhi ve sellem: U njima često izgovarajte tehlil i tekbir i tahmid[12] Kaže Uzvišeni Allah: da bi koristi imali i da bi u određene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali (El – Hadždž, 28).
20.  Tekbir, tesbih (riječi subhanallah), tehlil i tahmid se u Kur’anu nazivaju ‘bakijatu salihat’, tj. trajna dobra djela, koja su najdraži govor Uzvišenom Allahu, i koje su draže Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem, od svega što je obasjalo sunce. Tokom ovih deset dana pohvalno je glasno ih izgovarati, bilo stojeći ili sjedeći, vozeći se ili hodajući, u kućama ili na ulicama, u džamijama ili na putevima, na pijacama ili na radnim mjestima.
21. Neophodno je da uzori muslimanima, kao i obični svijet, donose tekbir glasno na mjestima okupljanja ili u kućama, a dozvoljeno je i da se tekbiri emituju putem elektonskih uređaja na javnim mjestima.
22. Ibnu Omer i Ebu Hurejre, Allah bio zadovoljan njima, su u ovim danima odlazili na pijace i donosili tekbire, tako da bi i ostali ljudi počeli donositi tekbire čuvši njih. Jedan od tabi’ina Mejmun b. Mehran je rekao: ”Svjedočio sam u prvih deset dana zul-hidžeta da su ljudi donosili tekbire toliko da su me podsjećali na morsku pjenu zbog njihove učestalosti.”
23. Tokom izgovaranja tekbira trebali bismo se prisjetiti radosne vijesti ovom ummetu, a to je Allahova pomoć, jer tekbirima je osvojen Hajber, kao i drugi gradovi, i njime su, nakon Allahove dozvole, poniženi neprijatelji.
24. Razlikujemo dvije vrste donošenja tekbira, koje se zasnivaju na vremenskom periodu, a to su neograničeni i ograničeni tekbir. Pod neograničenim tekbirom podrazumjeva se donošenje tekbira tokom prvih deset dana u svakom vremenskom periodu, bez obzira na stanje, mjesto ili vrijeme, tj. na svakom mjestu gdje je dozvoljeno spominjanje Uzvišenog Allaha. Pohvalno je učiti tekbire naglas, a period donošenja tekbira završava se posljednjeg dana Kurban-bajrama. Kaže Uzvišeni Alah u Svojoj knizi: da bi koristi imali i da bi u određene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali (Hadždž, 28)
25. Pod ograničenim tekbirom podrazumjeva se donošenje tekbira nakon propisanih namaza, i počinje od sabah namaza dana Arefata za one koji nisu hadžije, tj. ne nalaze se u Mekki radi obavljanja hadždža, a završava se nakon ikindije namaza četvrrtpog dana Kurban-bajrama. Što se tiče hadžija, oni počinju donošenje tekbira nakon podne namaza prvog dana Kurban-bajrama, a završavaju u istom periodu kao i oni koji ne obavljaju obrede hadždža.
26. Period ove dvije vrste tekbira zasniva se na mnogobrojnim predajama ashaba  Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kao i na predajama generacija poslije njih. Tekbir se može donositi riječima: Allahu ekber, a može se učiti i na sljedeći način: Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illallah vallahu ekber, Allahu ekberu ve lillahil hamd.
27. Od sunneta je postiti prvih devet dana mjeseca zul-hidžeta, ili onoliko koliko je vjernik u mogućnosti da posti, što se zasniva na tekstovima nekoliko hadisa i govoru prvih generacija. Uistinu je post otkup za učinjene grijehe i zaštita od džehennemske vatre i grijeha. Kaže Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: Ko posti jedan dan na Allahovom putu, Allah će mu udaljiti lice od džehennemske vatre koliko iznosi sedamdeset godina hoda[13]
28. Od sunneta je i post dana Arefata za one koji nisu na hadždžu, koji je ujedno i veliki plijen i prilika, jer je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: Računam da će Allah postom tog dana oprostiti grijehe učinjene u protekloj i grijehe učinjene u narednoj godini[14]
29. Prije posta dana Arefata bolje je donijeti nijjet prije nastupanja zore, kako bi nagrada za post tog dana bila potpuna.
30. Svaki staratelj bi trebao podsticati svoju djecu i druge, za čije je starateljstvo odgovoran, na post dana Arefata. Se’id b. Džubejr je govorio: ”Budite svoje sluge na sehur radi posta dana Arefata”.
31. Potrudi se da tvoja loša djela zađu sa zalaskom sunca na dan Arefata (tj. donesi čvrstu odluku da nećeš više činiti grijehe).
32. Veliki uspjeh, koji se može postići u ovom periodu, jeste da se prouči cijeli Kur’an (hatma), uz razmišljanje o Allahovim ajetima i tedebbur. Uistinu Allah  mnogostruko nagrađuje za svaki proučeni harf, pa kolika li je nagrada za učenje Kur’ana u ovim odabranim danima?
33. Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, je rekao: Najbolji namaz nakon propisanog namaza jeste noćni namaz[15] Stoga, vjernik se ne treba posvetiti noćnom namazu samo u noćima mjeseca ramazana, već treba iskoristiti vrijednost ovih noći radi postizanja velike nagrade.
34. Budi od onih za koje je Allah Uzvišeni rekao: i koji se budu u posljednjim satima noći za oprost molili (Ali Imran, 17),i kaže: i u praskozorje oprost od grijeha molili (Ez – Zarijat, 18).Uistinu je ovo vrijeme u kojem se Allah spušta na dunjalučko nebo, pa ga iskoristimo u traženju oprosta, jer je to vrijeme kada Allah prima tevbe i dove, i daje ono što od Njega Uzvišenog tražimo.
35. Udjeljivanje sadake je jedno od najboljih vidova pokornosti, jer je ona dokaz za onog ko je udjeljuje, kao i potvrda iskrenosti njegovog imana. Onaj koji udjeljuje sadaku biće u njenom hladu na Sudnjem danu. Ona je od sebeba čuvanja vjernika od loše smrti, oprosta grijeha i gašenja Allahove srdžbe. Zbog nje Allah uvećava imetak i daje bereket u njemu i nadoknađuje je. Pa ako je vrijednost sadake ovakva, kolika li je tek njena nagrada ako se udijeli u ovim odabranim danima?
36. Od djela koja Uzvišeni Allah voli je unošenje radosti u srca vjernika, bilo to održavanjem rodbinskih veza, sadakom, ili ispunjavanjem njihovih potreba, pa koliko li su ova djela vrijedna u ovim danima mjeseca zul-hidžeta?
37. Od vidova dobročinstva jeste i briga o porodicama hadžija koji borave u Mekki, kao i činjenje dobočinstva njihovoj djeci i brizi o njima. Ko opremi hadžiju ili se brine o njegovoj porodici u njegovom odsustvu… imaće nagradu kao i on, s tim da neće ništa umanjiti od nagrade za hadždž[16]
38. Od sunneta ovih dana jesu i klanjanje Bajram-namaza, i približavanje Allahu klanjem kurbana. Kaže Uzvišeni Allah u Kur’anu: zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji (Kevser, 2)
39. Suzdržavanje od skraćivanja kose i noktiju za one koji žele da zakolju kurban je od ibadeta, a počinje zalaskom Sunca posljednjeg dana mjeseca zul-ka’de. Ovo se zasniva na riječima Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: Ko hoće da zakolje kurban kada nastupi mjesec zul-hidže, neka ništa ne skraćuje od svoje kose i svojih nokata,a u drugoj predaji dodaje: sve dok ne zakolje kurban[17]
40. Ko bude znao šta želi, naći će ono za čim traga! Uistinu je Allahova roba skupa, uistinu je Allahova roba džennet! Stoga, požurimo sa činjenjem dobrih djela, pokajmo se Allahu iskrenom tevbom ostavljanjem činjenja grijeha, kajanjem zbog grijeha i čvrstom odlukom da se više nećemo vratiti činjenju tih grijeha, uz vraćanje prava onima kojima smo nepravdu učinili. Učinimo ovih deset dana novim početkom bez grijeha i činjenja zuluma. Kaže Uzvišeni Allah: O vi koji vjerujete, učinite pokajanje Allahu iskreno, da bi Gospodar vaš preko ružnih postupaka vaših prešao i da bi vas u džennetske bašče, kroz koje rijeke teku, uveo (Et – Tahrim, 8)
41. Od ispravnog shvatanja i razmišljanja vjernika jeste da spoji ibadete poput namaza i zikra sa ibadetima, čija je korist mnogostruka i trajna, kako bi se više okoristio i postigao veću nagradu.
42. Vjernik se, činjenjem dobrih djela i klonjenjem grijeha, odgaja da veliča Allahove propise i da poštuje granice koje je Uzvišeni postavio. Ovo su dani koji se nalaze u svetim mjesecima za koje je Uzvišeni rekao: U njima ne griješite (Et – Tevba, 36),i kaže Uzvišeni: Eto toliko! Pa ko poštiva Allahove propise – znak je čestita srca (El – Hadždž, 32), i kaže: Eto toliko! A ko poštuje Allahove svetinje, uživaće milost Gospodara svoga (El – Hadždž, 30).
43. Vjernik se, činjenjem dobrih djela u ovim odabranim danima i nastojanjem da ih mnogo i često čini, odgaja i navikava svoju dušu na pokornost Allahu, čime će uvećati svoj iman, i što će mu biti veliki podstrijek da nastavi činjenje dobra tokom cijele godine. Uistinu su ovih deset dana prilika koja nam se možda neće opet ponoviti.
44. Naši supružnici i potomstvo su nam veliki emanet, zato ih trebamo podsticati i odgajati da budu svjesni vrijednosti ovih deset dana, da ih privolimo na činjenje ibadeta i da ih na njih navikavamo, da ih upoznamo sa svim njihovim vrijednostima kako bi bili spremni i voljni da ih rade, a prije svega da im mi budemo uzor u svemu tome. Kaže Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selem: Svi ste vi pastiri, i svi ste odgovorni za svoje stado[18]

Stoga nastojmo da postignemo ovu veliku nagradu i požurimo s djelima prije nego nam dođe edžel (smrt).

Molim Uzvišenog Allaha da nam olakša da iskoristimo ove hairli dane, mi i svi muslimani, i da nas pomogne da Ga stalno spominjemo, da mu zahvalni na blagodatima budemo i da Ga, kako Njemu Uzvišenom dolikuje, obožavamo. Neka  je hvala Gospodaru svih svjetova.

Autor: Muhammed Salih El – Munedžid

akos.ba