21 djelo Hasana Kjafije Pruščaka na arapskom jeziku
Što se tiče djela koja je napisao ili komentarisao Hasan Kjafija Pruščak, rahimehullahu te’ala, ona su mnogobrojna i raznovrsna. On je već spomenuo u svojoj autobiografiji da je napisao 11 djela iz 5 različitih naučnih oblasti i to do 1007. godine po Hidžri, tj. godine u kojoj je napisao djelo Nizamu-l-‘Ulema (Uređenje učenjaka) u kojem je naveo svoju autobiografiju. Dok drugi spominju još 10 njegovih djela nastalih nakon te 1007. godine po Hidžri. Vrijedi spomenuti da je Hasan Kjafija Pruščak, rahimehullah, sva ta svoja djela napisao na arapskom jeziku.
1) (رِسَالَةُ فِي تَحْقِيقِ لَفْظٍ شَلَبِيّ) – Prvo što je napisao jeste djelo Risala fi tahkiki lafz šelebijj, tj. istraživački rad oko porijekla i značenja riječi ŠELEBIJJ (kod nas poznata kao Čelebi ili Čelebija) u arapskom jeziku.
(Šelebijj (شَلَبِيّ) Čelebi ili Čelebija – je riječ koja se koristi za nekoga ko je dosegao određeni nivo u znanju, pa je narod, svojim nemarom, iskrivio značenje te riječi u vrijeme šejha Hasana Kjafije Pruščaka, rahimehullah, tako da se ova riječ počela koristiti za svakog bogataša i čovjeka visokog ugleda i porijekla. Pa se uvaženi šejh Hasan Kjafija Pruščak, rahimehullah, žestoko suprotstavio tom uvedenom običaju napisavši malu knjižicu u kojoj je pojasnio da se ova riječ koristi samo u kontekstu sa znanjem i naukom, te da nema nikakve povezanosti sa nečijim bogatstvom ili porijeklom.)
* Manuskript/rukopis ovog njegovog djela se može naći u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu pod rednim brojem 948.
2) (مُخْتَصَرُ الكَافِي مِنَ المَنْطِقِ) Muhtesaru-l-Kafi mine-l-Mentik (Kjafijin Kompendijum/Sažetak iz logike) – Napisao ga je 988. g./h. ili 1580. g.
3) (شَرْحُ مُخْتَصَرِ الكَافِي مِنَ المَنْطِقِ) Šerhu Muhtesari-l-Kafi mine-l-Mentiki (Komentar Kjafijinog Kompendijuma/Sažetka iz logike) – Djelo je nastalo 1583. g. ali nije sačuvano.
4) (حَدِيقَةُ الصَّلَاةِ) Hadikatu-s-Salati (Bašča namaza) – Je komentar na djelo Muhtesaru-s-Salati (Sažetak/kompendijum o namazu) od Imama Kemal Paše Zadea.
* Desila se i određena greška oko ovog djela, tj. djela Muhtesaru-s-Salati (Sažetak o namazu), s obzirom da je Hadži Halifa u predgovoru knjige Mukaddimetu-s-Salati od Šemsu-d-Dina Muhammed b. Hamza El-Fenarija rekao da je Hadikatu-s-Salati (Bašča namaza) od Hasana Kjafije Pruščaka, rahimehullah, komentar na djelo Mukaddimetu-s-Salati od El-Fenarija, što je očita greška, jer je Hadikatu-s-Salati komentar na Muhtesaru-s-Salati od Kemal Paše Zadea..
5) Semtu-l-Vusul ila ‘Ilmi-l-Usul (Metod uvođenja u jurisprudenciju/usulsku nauku) – Ovo djelo je napisao 1000. godine po Hidžri. Pošto je tada išao na hadž (1591. g./m.), ostavio je knjigu na uviđaj učenjacima tih prostora, koji su je poslije mnogo pohvalili. Potom je bilo traženo od njega da komentariše tu knjigu, što je on i učinio.
* Manuskript/rukopis ove knjige se također može naći u Gazi Husrev-begovoj biblioteci pod rednim brojem 3406.
6) Šerhu Semti-l-Vusul (Komentar na djelo ‘Metod uvođenja u jurisprudenciju/usulsku nauku’) – Ovo djelo je napisao u svom kraju Akhisaru, tj. današnjem Pruscu, 1004. godine poH.
7) Usulu-l-Hikem Fi Nizami-l-‘Alem (Temelji mudrosti o uređenju svijeta) – Osnovnu verziju ove knjige je napisao na arapskom jeziku u svom Akhisaru, tj. današnjem Pruscu, 1004. g. po H., što odgovara 1596. g. po miladu.
* Za ovo djelo zainteresovao se i sultan Mehmed III, ali pošto je bilo napisano na arapskom, carski namjesnici preporučili su Hasan Kjafiji Pruščaku, rahimehullah, da ga prevede na turski, što je on i učinio 1597. godine.
* Danas postoje mnogi manuskripti/rukopisi ovog djela koji su razbacani diljem svijeta.
8) Komentar na djelo ‘Usulu-l-Hikem Fi Nizami-l-‘Alem’ (Temelji mudrosti o uređenju svijeta) na turskom jeziku. Osnovni primjerak ovog djela je štampan na arapskom jeziku 1285. g. po H. u Istanbulu, a koji je potom preveden sa arapskog jezika na nekoliko jezika: turski, francuski, mađarski, njemački i bosanski jezik.
Ovo djelo je također komentarisao i odštampao na arapskom jeziku autor djela El-Dževheru-l-Esna tokom studiranja na Azhar-i-Šerifu 1346. g. po H.
9) (تَمْحِيصُ التَّلْخِيصِ فِي عِلْمِ البَلَاغَةِ) Temhisu-t-Telhis Fi ‘Ilmi-l-Belaga (Rektifikacija sažetka o stilistici)
– U ovom djelu je Hasan Kjafija Pruščak, rahimehullah, pojednostavio i sažeo djelo Et-Telhis od Hatiba Kuzvejnija 1010. g. po H.
10) (رَوْضَاتُ الجَنَّاتِ فِي أُصُولِ الاِعْتِقَادَاتِ) Revdatu-l-Džennati Fi Usuli-l-I’tikadati (Rajske bašče o načelima vjerovanja)
– Ovo djelo je završio tokom opsade jedne utvrde 1014. g. po hiđri zajedno sa svojim djelom Nuru-l-Jekin Fi Usuli-l-Din (Svjetlo istinske spoznaje o temeljima vjerovanja).
11) (نِظَامُ العُلَمَاءِ إِلَى خَاتَمِ الأَنْبِيَاءِ) Nizamu-l-‘Ulemai Ila Hatemi-l-Enbija (Uređenje učenjaka do posljednjeg Poslanika)
– U ovom djelu je spomenuo lanac svojih šejhova/učitelja koji seže sve do posljednjeg Poslanika, ‘alejhi-s-salatu ve-s-selamu, i o svakom od njih je naveo nešto korisno.
* Ova knjiga je prevedena na bosanski jezik 1935. godine po miladu.
Nastavit će se, inšallahu te’ala…
Piše: Sulejman Čolaković
