20 godina nakon invazije u Afganistanu počelo tamo gdje je završilo

U prohladnoj noći 7. oktobra 2001. godine, američke snage izvršile su invaziju na Afganistan, s ciljem da iskorijene terorističku mrežu Al-Qaede, uhvate njenog vođu Osamu bin Ladena i svrgnu tadašnji talibanski režim nakon smrtonosnih terorističkih napada 11. septembra.

Odlučujuće zračne snage pokrenule su Washington da postigne jedan od dva primarna cilja, svrgnuvši talibansku vladu u roku od nekoliko sedmica i uspostavljajući odabrani režim u Kabulu.

Međutim, američkim je snagama trebala decenija da pronađu i ubiju bin Ladena u operaciji u pakistanskom garnizonskom gradu Abbottabadu u maju 2011.

Ipak, svrgavanje talibanskog režima i gotovo eliminacija Al-Qaede nisu inspirisali Sjedinjene Američke Države (SAD) da napuste Afganistan, jer su se zajedno sa svojim saveznicima okrenuli misiji “izgradnje nacije” u ratom razorenoj zemlji usred revitalizovanih pobuna talibana.

Tačno nakon 20 godina, točak istorije okrenuo se punim krugom dramatičnim preuzimanjem Afganistana od strane talibana koji, su naišli na urušeni otpor režima Ashrafa Ghanija, kojeg podržava Zapad.

Na kraju, 180.000 afganistanskih nacionalnih odbrambenih i sigurnosnih snaga i policijske snage koju čine 150.000 pripadnika, osim zračnih snaga i drugih sigurnosnih krila naoružanih tehnologijom i obučenih od strane SAD-a i NATO-a, pokazali su se neravnomjernim u odnosu na šarolike snage talibana.

Glavni grad Kabul i Kandahar, gdje je osnovan pokret, ponovo su u njihovim rukama, zajedno s neukrotivom sjevernom dolinom Panjshir.

Dvogodišnji sukob koštao je SAD ogromnu iznos od 2,26 biliona dolara, od čega je 88 milijardi dolara isplaćeno za obuku, opremanje i finansiranje afganistanske vojske i policijskih snaga koje su se olako predale bez ijednog ispaljenog metka.

Također je odnijelo živote 2.442 američka vojnika, dok je još 20.666 vojnika ranjeno od 2001. godine, podaci su američkog Ministarstva odbrane.

U sukobu je poginulo i 1.144 pripadnika 40-članog saveza NATO-a.

– Kraj rata nosi pogotke i promašaje –

Zapanjena administracija Joea Bidena, koja je već na udaru kritika zbog “ishitrenog” povlačenja, pokušava se uhvatiti u koštac s novom realnošću u ratom razorenoj zemlji.

Prema mišljenju domaćih i međunarodnih analitičara, kraj dvadesetogodišnjeg rata Washingtonu je donio pogotke i promašaje.

Terry McDermott, američki stručnjak za afganistanska pitanja, primijetio je da je za Washington skoro sve krenulo po zlu nakon svrgavanja talibana iz Kabula.

“Očigledno je da je 11. septembar bio velika stvar i užasan napad koji je zaslužio oštar odgovor. SAD su taj odgovor pružile svrgavanjem Al-Kaide i talibanskih domaćina. Nakon toga, gotovo sve što su SAD učinile bilo je pogrešno”, rekao je McDermott, autor bestselera “Savršeni vojnici: Otmičari, ko su bili, šta su htjeli” i “Lov na KSM” (Khalid Shaikh Mohammad).

U razgovoru za Anadolu Agency, bivši dopisnik “Los Angeles Timesa” nazvao je Washingtonov samonametnuti zadatak izgradnje nacije u Afganistanu totalnim neuspjehom, rekavši: “Bahatost mišljenja da bi Amerika mogla obnoviti Afganistan bila je glupost.”

Zatim je tvrdio da je to dodatno pogoršano preusmjeravanjem resursa na rat u Iraku 2003. godine.

“Gotovo sve što su SAD učinile nakon 2002. godine bila je greška”, rekao je on.

Aizaz Ahmad Chaudhry, bivši pakistanski ministar vanjskih poslova u periodu 2013. – 2017., primijetio je da je Washington zaista postigao svoj primarni cilj desetkovanjem mreže Al-Qaede, ali je prebacivanje cilja na izgradnju nacije sve zakomplikovalo.

“SAD su uspjele desetkovati Al-Qaedu, u velikoj mjeri zahvaljujući saradnji s Pakistanom. Međutim, cilj ka izgradnji nacije, pokušaj nametanja afganistanskog zapadnog modela demokratije i traženje vojnog, a ne političkog rješenja, sadrže lekcije iz kojih SAD moraju naučiti”, rekao je za AA Chaudhry, bivši pakistanski diplomata u Washingtonu.

Ponavljajući slično mišljenje, Salman Bashir, još jedan bivši ministar vanjskih poslova Pakistana, rekao je: “Neto gubitak svuda naokolo – za Afganistan, SAD i regiju u cjelini”.

Bashir, bivši ministar vanjskih poslova 2008.- 2012., izjavio je za AA da je loše planirano povlačenje SAD-a iz Afganistana prijetilo regionalnoj stabilnosti.

“Povratak talibana nakon 20 godina znači da je u Afganistanu počelo tamo gdje se završilo”, ocijenio je on, dodajući da nakon što su potrošeni bilioni dolara i izgubljeni dragocjeni ljudski životi sa svih strana, “ostaju pitanja o regionalnoj stabilnosti i politici nakon povlačenja SAD-a”.

– SAD i dalje ima odgovornost –

Odbacujući kritike Bajdenove administracije zbog “ishitrenog” povlačenja, McDermott je rekao da je Washington u datim okolnostima imao ograničen izbor.

“Biden je imao pravo da napusti, jer kad god da je došlo do povlačenja, nastao bi haos”, rekao je on.

Chaudhry, koji trenutno vodi istraživački centar sa sjedištem u Islamabadu, Institut za strateške studije, rekao je da Washington i dalje ima odgovornost prema narodu Afganistana.

“SAD imaju odgovornost prema narodu Afganistana. Napustiti ih nakon 20 godina vojnih akcija nije opcija”, rekao je on i pozvao SAD “da pomognu u sprečavanju nadolazeće humanitarne krize u Afganistanu”.

“Uvođenje ekonomske prisile ili zamrzavanje sredstava koja pripadaju narodu Afganistana nije pravda”, nastavio je, misleći na zaustavljanje isporuka gotovine i zamrzavanje afganistanske imovine od Washingtona nakon povratka talibana.

Zvanični Islamabad, za koji se vjeruje da ima određeni uticaj na talibane, stalno je upozoravao međunarodnu zajednicu na “prijeteću” humanitarnu krizu u Afganistanu.

Načelnik pakistanske vojske, general Qamar Javed Bajwa, tokom sastanka komandanata korpusa u utorak, izrazio je zabrinutost zbog “rastuće humanitarne i sigurnosne situacije” u Afganistanu, pozivajući međunarodnu zajednicu da podrži Afganistance u ovom teškom trenutku.

Akos.ba