Zijad Bećirović za Akos.ba: Slovenija mora sebi postaviti nove ciljeve

U povodu održavanje okruglog stola “Kako je nastajala samostalna i nezavisna Republika Slovenija – 30 godina kasnije” u Ljubljani u organizaciji Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)  analiziramo društveno-političke procese u ovoj bivšoj jugoslavenskoj republici kroz razgovor sa doc. dr. Zijad Bećirović, IFIMES.

Razgovarao: Voloder Sanadin

Akos.ba: Slovenija je po mnogim ekonomskim parametrima bila i ostala najbogatija republika bivše Jugoslavija, a da li isto možemo reći za pitanja demokratije, poštovanja ljudskih prava, korupcije itd?

BEĆIROVIĆ: Kao i svaka država tako i Slovenija ima svoje „historijske grijehove“. Sasvim sigurno su to „Izbrisani“. Dakle, građani iz republika bivše SFRJ, koji su imali stalni boravak u Sloveniji poslije njenog osamostaljivanja su nezakonito izbrisani iz evidencije stalnog prebivališta. Radi se oko 25.000 pojedinaca, a to je dovelo do tragedija ne samo pojedinaca nego čitavih porodica.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je presudio, da je država Slovenija napravila veliku grešku i da se to mora ispraviti odnosno oštećeni pojedinci moraju se obeštetiti. Slično se desilo i sa štedišama Ljubljanske banke, gdje je Parlament Slovenije donio ustavni zakon, kojim imovina štediša iz bivše Jugoslavije ostaje u Ljubljanskoj banci (LB), dok se „zdravi“ dio banke prebacuje na novoosnovanu Novu Ljubljansku banku (NLB), koja i sada posluje. Opet je Evropski sud za ljudska prava presudio u korist štediša i država Slovenija je morala obeštetiti štediše.

Tu je iskorištavanje radnika iz bivše Jugoslavije na što su upozorile organizacije ljudska prava iz Slovenije ali i međunarodne.

Projekt izgradnje Termoelektrane Šoštanj zvani TEŠ-6, čija je početna vrijednost 2006. godine iznosila 655 miliona EUR, da bi na kraju narasla na 1,41 milijarde EUR je jedna od najvećih afera u samostalnoj Sloveniji. Bilo je niz pogrešaka u projektu TEŠ-6, sumnji na korupciju i druge nepravilnosti, pogrešnih procjena i površnosti u dogovoru s glavnim dobavljačem (francuski Alstom), laži i namjernih manipulacija. Projekt je izazvao jednu od najvećih slovenskih afera od osamostaljenja, jer je više nego duplo premašio planiranu početnu cijenu. U poređenju sa ostalim državama nastalih iz SFRJ Slovenija je relativno demokratska država s tim da se ključne odluke donose u izvaninstitucionalnim krugovima, a ne u institucija kao što je parlament, koji je ustvari transmisija neformalnih centara moći. Ljudska prava morali bi se poboljšati, jer prema zapadnim standardima i tu postoje ozbiljni nedostaci. A što se tiče korupcije, radi se o bogatoj zemlji, i onda je korupcija izražena na sofisticiraniji način nego u državama regije. Još uvijek je korupcija prijetnja razvoju i prosperitetu države.

Akos.ba: Slovenija je postala članica Evropske unije 1 maja 2004. godina kada je u grupi od 10 novih članica bila ekonomski najrazvijenija. Kakvo je sad stanje u poređenju sa drugim članicama EU, odnosno koliko je Slovenija ekonomski napredovala u 16 godina članstva u EU?

BEĆIROVIĆ: Slovenija je bila na čelu 10 država, koje su postale članice EU 1. maja 2004. godine. Međutim, u međuvremenu su druge države više napredovale od same Slovenije, koja se sada nalazi u drugoj polovini spiska tih država. Slovenija nije najbolje iskoristila članstvo u EU, a razlog je u tome što je poslije ulaska u EU došlo do snažne konfrontacije između društvenih elita. Naime, političke strukture su omogućile privatizaciju brojnih kompanija pojedincima, koji su bili povezani sa politikom. Za tu namjenu odobreni su krediti od banaka u svrhu privatizacije, koje su državnom vlasništvu i pod kontrolom politike.

Poslije konfrontacije društvenih elita te iste banke su prekinule kanale financiranja i došlo je do propadanja brojnih kompanija. Za to vrijeme je nastupila finansijska kriza i dovelo je do ubrzanja tog procesa i znatnog propadanja Slovenije. Od toga perioda Slovenija se još nije potpuno oporavila. Više su napredovale druge države nego sama Slovenija, kriza političkih elita prisutna je i sada. Ocjenjuje se, da Slovenija ima mnogo unutarnjeg potencijala, koji nije iskorišten za njen sveobuhvatni napredak.

 Akos.ba: Iako se površinom i brojem stanovnika Slovenija ne može upoređivati sa Hrvatskom i Srbijom njen politički uticaj na Balkanu je znatan. Da li je i koliko Slovenija iskoristila mogućnosti na Balkanu?

BEĆIROVIĆ: Slovenija je ekonomski moćnija zemlja o država regije i iza ekonomske moći stoji i politički utjecaj. Ne zaboravimo, da je Slovenija postala članica EU devet godina prije Hrvatske i nije imala razoran rat kao što su imale Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Utjecaj Slovenije na Balkanu bio je mnogo veći prije desetak godina nego sada. Razloga za to je više, ali i u orijentaciji Slovenije prema Srednjoj Europi i općenito prema Zapadu. Još uvijek Slovenija ima solidnu ekonomiju, i ukoliko se postigne opći društveni konsenzus društvenih elita može se napraviti značajan iskorak. Nažalost tog koncensusa još uvijek nema. Slovenija mora sebi postaviti nove ciljeve, unatoč tome, da je članica EU, NATO, OECD, Euro područja.

Izgovaranja, da će država u osnovi slijediti politiku EU odnosno zvaničnog Brisela ukazuju na to, da država nema jasne vizije za budućnost. Država bi morala pronaći vlastita rješenja i realizirati vlastite interese, što znači da mora razvijati bilateralne odnose izvan EU i tražiti nova tržišta, na kojima do sada Slovenija nije bila odnosno bila je neznatno prisutna. Zabrinjavajuća je činjenica, da postojeće političke elite pokušavaju na svaki način sprječavati regrutiranje novih političkih elita i stvaranje političke konkurencije, što je smisao demokracije. Politika se mora profesionalizirati sa visokim stručnim, moralnim i drugim standardima, koji moraju važiti za političare.

Pokazalo se vrlo rizičnim da su se u dva posljednja izborna ciklusa pojavile stranke, Stranka Mire Cerara (SMC) i Lista Marijana Šareca (LMŠ), koje su osnovane neposredno pred izbore i kasnije su formirali Vladu i čija je vladavina bila porazna za Sloveniju. Bukvalno „sa ulice“ su izabrani ljudi, koji su preuzeli vođenje države, a suodlučuju o sudbini EU, NATO i drugih asocijacija kojima Slovenija pripada.

O tim ljudima se ne zna mnogo, što govori da je slovenska demokracija još uvijek ranjiva ako se može takoreći jednostavno „sa ulice“ doći na vlast. Zbog toga je važna profesionalizacija politike uvažavajući najviše standarde, kojih se moraju držati političari pri svom djelovanju.

Akos.ba