“Žena svijeta” Sabiha Husić: Ova nagrada pripada ženama i djeci koji su progovorili o nasilju

Razgovarao: Bedrudin Brljavac 

Direktorica nevladine organizacije Medica Sabiha Husić, dobitnica prestižne nagrade “Žena svijeta” za 2014. godinu, koja joj je dodijeljena na svečanoj ceremoniji u New Yorku, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) je izjavila kako nagradu koju je dobila pripada svim ženama i djeci koji su imali hrabrosti da progovore o nasilju kojem su bili izloženi.

“Ova nagrada je za mene zaista veliko priznanje. Ova nagrada pripada svima ženama i djeci koji su progovorili o nasilju, kako tokom rata tako i poslije rata, i motivisali druge žene da govore o tome. Ova nagrada pripada i svakoj mojoj saradnici. Također, ovu nagradu za rad Medice dijelim sa svim institucijama, organizacijama, građanima i građankama koji nas podržavaju i smatraju da je naš rad vrijedan. Isto tako, ovu nagradu dijelim i sa našim donatorima koji podržavaju naš rad”, kazala je Husić koja je poznata i kao psihoterapeutkinja, islamska teologinja i međureligijska mirotvorka.

– U društvu Hillary Clinton i Christiane Amanpour – 

Husić je inače nagradu “Žena svijeta” za 2014. godinu dobila za kontinuiran rad na promociji pravde i podrške žrtvama seksualnog nasilja u BiH i svijetu. Nagradu “Žena svijeta” su ranije dobile bivša američka tajnica Hillary Clinton i glavna međunarodna dopisnica CNN-a Christiane Amanpour.

Napominje kako je njen cilj, ali i cilj “Medice”, organizacije koju predvodi, da omogući psihološku, medicinsku i ekonomsku podršku ženama i djeci žrtvama rata i poslijeratnog nasilja, uključujući silovanje i druge oblike seksualnog nasilja, nasilja u porodici, torture i trgovine ljudima.

“Ovaj put je jako dug i često ima prepreka, ali ono što je važno je da mi ne odustajemo. Došla sam u Zenicu 1993. godine zato što sam morala kao prognanica. Željela sam već tada da mi žene pokažemo jednu drugu sliku i razumijevanje, i da pokažemo da možemo pomoći drugim ženama koje pate. Ali posebno ženama i djeci koji u preživjeli seksualno zlostavljanje i silovanje tokom rata. Bilo im je teško progovoriti o tome, pa čak i danas, više od 20 godina, većina žena šuti. Prvi korak za naše žene u BiH je bio da progovore, i one su progovorile, i pomogle su onda drugim ženama da progovore. Nadam se da će pomoći i onima koje još uvijek šute. Ali ove žene su pomogle i ženama širom svijeta, koje se nose sa problemima i poteškoćama uzrokovanim usljed preživljenog nasilja. Ja ću samo kratko spomenuti da su žene u Njemačkoj počele progovarati o preživljenom seksualnom zlostavljanju i silovanju nakon što su žene iz BiH progovorile o tome, a one su preživjele silovanja prije 40, 50 ili 60 godina”, istakla je Husić.

– Žene za bolje bh. društvo – 

Naglašava kako žene u BiH mogu učiniti mnogo kako bi pomogle u kreiranju boljeg i naprednijeg bh. društva i države.

“Vjerujem da žene mogu napraviti mnogo toga i žene su pokazale sve ove godine, pa i u najtežem periodu, kada su gradile most i pružale podršku jedne drugima. Ova priča o stradanju žena, o ratnoj traumi i poteškoćama žena koje preživljavaju nasilje u porodici i zajednici, sigurno ne bi bila prepoznata u BiH da žene nisu digle svoj glas i da nisu bile odlučne da pokažu da zaslužuju pravednije društvo”, smatra Husić dodajući da su se žene izborile i za mnoge zakone koji su im omogućili veći prostor za javno djelovanje.

“Mi sada imamo i određene zakone koji regulišu problematiku žena koje su bile seksualno zlostavljane. One su dobile mogućnost da ostvare status civilnih žrtava rata i upravo su to postigle zahvaljujući aktivnostima žena iz BiH. Usvojen je i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici 2006. godine. Imamo zakone o ravnopravnosti polova, mnoge druge zakone o zabrani diskriminacije i izborni zakon koji traži snažnije uključivanje žena. U zakonu se traži 40 posto prisutnosti žena na kandidatskim listama. Hoću da vjerujem da ćemo imati najmanje 40 posto žena u javnom životu na mjestima odlučivanja i zaista vjerujem u snagu žena da mogu kreirati bolju budućnost u BiH. Žene se nose sa svim svojim obavezama, kako u porodici tako i u javnom životu. Mnogobrojni su primjeri žena u BiH koje su uspjele, i tako su motivisale i žene širom svijeta, pa čak i u naprednijim zemljama da poduzmu neke snažnije akcije”, ocjenila je dobitnica prestižne nagrade “Žena svijeta”.

– Pravo na izbor nošenja marame – 

Na kraju napominje kako je, za aktivan i dostojanstven život jedne žene, najbitnije da se žena ne stidi onoga što jeste, posebno istaknuvši žene sa maramom. Smatra kako niko, u zemljama gdje se to čini, nema pravo da ženi oduzima pravo i izbor na nošenje marame.

“Oduvijek imam maramu na glavi bez obzira kako to drugi komentarisali. Smatram da je to moj izbor i da na adekvatan način predstavljam ženu muslimanku. Nije bilo jednostavno ni meni u BiH, ali ni kasnije kada sam počela putovati u druge zemlje. Ono što je jako važno jeste da se žena ne stidi onoga što jeste. Ako je marama dio njenog identiteta, da je prihvati sa poštivanjem i da drugi poštuju njenu maramu i njenu odluku. Ne treba odustajati, mnoge su prepreke. Često ljudi pokušavaju da pokrivenu ženu etiketiraju kao neobrazovanu, onu koja je samo za kuće, koja ne razmišlja svojom glavom. Međutim, danas u svijetu imamo snažne, hrabre, visoko obrazovane, uspješne i vidljive žene koje dostojanstveno nose dio svoga identiteta, a to je marama. Ja bih podržala svaku ženu da napravi vlastiti izbor i ,ako se osjeća sigurno i dobro, da nosi maramu, ali bez pritiska od bilo koga. Žena mora imati pravo na izbor. Ako je moj izbor da nosim maramu, onda zašto neko drugi da mi oduzima to pravo i izbor”, kazala je Husić za AA.

Inače, Husić je od “Volonteurope” izabrana za dobitnicu Evropske nagrade za aktivnu građanku i profesionalni rad za 2009. godinu zbog aktivnosti koje predvodi u “Medica”. Bila je i istaknuta govornica na Svjetskom forumu za pravdu 2013. godine.

Akos.bA/AA